Nikad se Hegelova misao o tome da se povijest prvo odvije kao tragedija, a ponovi kao farsa, nije tako precizno manifestirala kao u Mostaru, 3. septembra navečer.

Prije 33 godine vojska bosanskih Srba granatirala je i zapalila sarajevsku Vijećnicu. Prije nekoliko dana u Banjaluci je osvanuo još jedan mural posvećen presuđenom ratnom zločincu Ratku Mladiću. U kakvoj su vezi ova dva događaja?

Ono što se dogodilo protekle subote u Stocu nije samo nastavak izgradnje novog mezarja – to je početak otpora, dostojanstva i borbe za osnovna ljudska prava. To je čin prkosa protiv višedecenijskog institucionalnog ponižavanja i nastavak puta kojim su se Bošnjaci, povratnici u Hercegovinu, odlučno vratili na svoja ognjišta nakon progona, logora, rušenja spomenika i pokušaja brisanja iz historije, piše Bosnian News Service.

Kupreška visoravan, odnosno plato Kupresa, ovih dana kod vjernika, građana, izaziva pažnju i znatiželju.

Živimo u vremenu u kojem se često čini da zidovi nepovjerenja rastu brže od mostova razumijevanja. Javnim prostorom dominiraju podjele, oštre riječi i sumnje jednih prema drugima. U takvoj atmosferi međureligijski dijalog nije tek ukras ili plemenita ideja, nego osnovna potreba.

Kada sam čula za ubistvo Mohammeda Noufala i njegovih kolega s Al Jazeere, moje prve misli bile su s njegovom sestrom, Janat. Površno sam je poznavala s fakulteta; bila je pristojna djevojka s prekrasnim osmijehom. Studirala je digitalne medije na Islamskom univerzitetu u Gazi i vodila online prodavnicu u kojoj je prodavala modne dodatke za djevojke, prenosi Al Jazeera.

„Doživio sam bol u svim njenim oblicima i okusio sam bol i gubitak više puta. Uprkos tome, nikada nisam oklijevao da prenesem istinu onakvu kakva jeste, bez iskrivljavanja ili falsifikovanja. Neka Bog bude svjedok protiv onih koji su šutjeli i prihvatili naše ubijanje, i protiv onih koji su nam oduzeli dah, a čija srca nisu bila dirnuta rasutim ostacima naše djece i žena, i koji nisu učinili ništa da zaustave masakr kojem je naš narod izložen već više od godinu i po.”

Na prvi pogled vjerovatno ne izgleda kao da su političke odluke povezane s godišnjim dobima ili vremenskim prilikama. Obično se političke odluke smatraju izrazom određenih interesa, okolnosti i prioriteta. A godišnja doba, između ostalog, vežu se za visoke ili niske temperature, duže ili kraće dane, odmore, raspuste, kao i veće ili manje režijske troškove. Ipak, možemo primijetiti da su ovo povezane kategorije.

Dana se 100. godišnjica rođenja prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića. Tim povodom prenosimo jubilarno slovo predsjednika Bošnjačke zajednice kulture prof. dr. Sanjina Kodrića.

Direktor Zoološkog vrta u Nürnbergu, Dag Encke, primio je desetine prijetnji smrću. Razlog? Usmrćivanje 12 pavijana zbog prenapučenosti i nemogućnosti da im se osiguraju zakonom propisani uvjeti.