Kako je najavio u intervjuu za Vijesti.ba krajem januara, tako je i postupio. Mostarski muftija dr. Salem-ef. Dedović saslušao je i osluhnuo glas muslimana Hercegovine te prihvatio kandidaturu za budućeg reisul-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Na današnji dan 1834. godine u dalekom Istanbulu umro je jedan od najhrabrijih vojskovođa bosanske vojske, Husein – kapetan Gradaščević. Tim povodom podsjećamo na njegov tekst historičara Hamdije Kreševljakovića o Husein-kapetanu Gradaščeviću, čuvenom Zmaju od Bosne..., koji smo na portalu Bosnian News Service objavili po prvi put 2017. godine.

Potpisivanje Povelje o jedinstvu Islamske zajednice u Sandžaku i Republici Srbiji u Novom Pazaru 14. augusta nije tek još jedan sporazum unutar vjerske zajednice.

Sjedinjene Američke Države i Srbija zajednički su 17. jula objavile uspostavljanje strateškog dijaloga - formalnog i trajnog okvira diplomatskog angažmana između dvije države. Taj potez sam po sebi nije naročito spektakularan. Sjedinjene Države održavaju isti oblik saradnje s desetinama drugih zemalja, uključujući i nekoliko država Zapadnog Balkana poput Slovenije, Hrvatske, Albanije i Sjeverne Makedonije.

Postoje događaji koji nadilaze sudbinu pojedinaca kojima su se dogodili. Oni postaju ogledalo jednog društva i otkrivaju da li u njemu zaista postoje jednaki standardi ili se pravda mjeri nacionalnom pripadnošću. Zbog toga danas ne želim pisati samo o dvadeset i dva radnika JP „Komunalno“ u Mostaru. Njihov slučaj jeste važan, ali ono što on otvara mnogo je veće od jednog radnog spora. To je pitanje dostojanstva jednog naroda i pitanje da li u Bosni i Hercegovini zaista vrijede ista pravila za sve.

U svojstvu intelektualca i naučnika, humaniste i kosmopolite, kao rodoljub ali i građanin svijeta, najzad – u svojstvu vjernika koji duboko vjeruje da je raznolikost Čovječanstva Božija milost i da je po Bogu naša misija kreativna koegzistencija a ne ubilačka antagonizacija, političare u BiH i u svijetu koji su svojom aktivnošću ili pasivnošću doprinijeli ratu u BiH, njegovom ishodu i genocidu, te teškoj situaciji u kojoj se BiH našla poslije toga

Razumijevanje moderne povijesti Bosne i Hercegovine, kao i njenog mjesta u ukupnim tokovima i procesima savremenosti, nije moguće bez sagledavanja misli i djelatnosti pojedinaca koji su, u različitim političkim prilikama i kontekstima 20. stoljeća nastojali definirati njeno mjesto između povijesnog naslijeđa, nacionalnih identiteta i izazova geopolitičke polarizacije svijeta kakav danas poznajemo.

Dana 7. aprila, dok se približavao rok ultimatuma američkog predsjednika Donalda Trumpa iranskoj vladi da otvori Hormuški moreuz ili se suoči s uništenjem „čitave jedne civilizacije“, jedan pakistanski general uputio je telefonski poziv koji je pomogao da se spriječi katastrofa. Feldmaršal Asim Munir – načelnik pakistanske vojske, najmoćnije institucije u zemlji – izvršio je pritisak i na Trumpa i na preostalo iransko rukovodstvo da zaustave rat. U roku od nekoliko sati Washington i Teheran objavili su prekid vatre.

Postoje ljudi čija se veličina ne mjeri granicama država koje su vodili niti brojem godina provedenih na vlasti, već nadom koju su vratili u srca ljudi, rukom koju su pružili narodima i prostorom koji su otvorili da se istina čuje. Njegova Visost šejh Hamad bin Khalifa Al Thani, bivši emir Države Katar i utemeljitelj njenog modernog preporoda, bio je jedan od takvih državnika, ali i iskren prijatelj Bosne i Hercegovine.

U najnovijem broju Informativnih novina Islamske zajednice Preporod muftija sarajevski dr. Nedžad Grabus objavio je izuzetno ličan autorski tekst pod naslovom "Emir velikih hajrata", posvećen rahmetli šejhu El-Validu Hamedu bin Halifi Alu Thaniju (1952–2026), ocu modernog Katara i državniku čija je vizija duboko obilježila ne samo razvoj njegove zemlje nego i živote muslimanskih zajednica širom svijeta.