Historija Bosne i Hercegovine malo je poznata, čak i samim Bosancima. Ova je pojava, nažalost, naročito izražena u bošnjačkoj zajednici. Zapravo, samopercepcija mnogih Bošnjaka – kao temelj njihovog identiteta i njihovog odnosa prema državi Bosni i Hercegovini – još uvijek je prečesto oblikovana izvana nametnutim obrascima.

Kada spriječimo ili zaustavimo genocid, odajemo počast žrtvama prošlih genocida i time čuvamo njihovu uspomenu. Jasno povlačimo granicu između razumnog ljudskog ponašanja i naše sposobnosti da drugima nanesemo nezamislivo nasilje. Time pomažemo osigurati da se patnje iz prošlosti ne ponove.

O ovome je riječ. Ovo je društvo toliko bolesno, petrificirano izvana, gangrenozno iznutra, u njegovom temelju je toliko laži i dvoličnosti, da je jedini način da budu stvorene minimalne šanse ozdravljenja to da sve naše priče, a naročito one u koje se ne smije dirnuti, ispričamo iznova, iz radikalno drugačije perspektive, sa radikalno drugačijom poentom.

Nagrada od 100.000 KM za olimpijsku medalju zvuči impresivno. Ali, dok u salama širom BiH djeca treniraju na poderanim tatamijima, bez adekvatne stručne podrške i jasne razvojne strategije, postavlja se pitanje – da li je ovo stvarna vizija ili samo još jedna u nizu iluzija

Najvažnija stvar nedavnog arapsko - islamskog samita u Kataru zapravo se uopšte nije desila u Kataru nego u Saudijskoj Arabiji. Odmah nakon samita premijer Pakistana otputovao je u Saudijsku Arabiju, gdje su premijer Muhammad Shehbaz Sharif i princ Mohammed bin Salman bin Abdulaziz Al Saud potpisali historijski Sporazum o strateškoj uzajamnoj odbrani (SMDA - Strategic Mutual Defence Agreement).

U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu danas je održan okrugli sto povodom 120. godišnjice rođenja akademika Hamdije Ćemerlića. Program je realizovan u okviru Tezkiretname – programa institucionalnog obilježavanja rođendana ličnosti značajnih za islam, muslimane i Islamsku zajednicu

Francuska se poslednjih godina suočava s ozbiljnim izazovima u očuvanju svog identiteta sekularne i demokratske države. Najnoviji incident, kada su svinjske glave postavljene ispred devet džamija u Parizu, ponovo je otvorio pitanje odnosa države i društva prema muslimanskoj zajednici.

Nikad se Hegelova misao o tome da se povijest prvo odvije kao tragedija, a ponovi kao farsa, nije tako precizno manifestirala kao u Mostaru, 3. septembra navečer.

Prije 33 godine vojska bosanskih Srba granatirala je i zapalila sarajevsku Vijećnicu. Prije nekoliko dana u Banjaluci je osvanuo još jedan mural posvećen presuđenom ratnom zločincu Ratku Mladiću. U kakvoj su vezi ova dva događaja?

Ono što se dogodilo protekle subote u Stocu nije samo nastavak izgradnje novog mezarja – to je početak otpora, dostojanstva i borbe za osnovna ljudska prava. To je čin prkosa protiv višedecenijskog institucionalnog ponižavanja i nastavak puta kojim su se Bošnjaci, povratnici u Hercegovinu, odlučno vratili na svoja ognjišta nakon progona, logora, rušenja spomenika i pokušaja brisanja iz historije, piše Bosnian News Service.