Nakon paljevine službenog automobila gradonačelnika Mostara Marija Kordića bosanskohercegovačku javnost su preplavile osude tog vandalskog čina. Posebno su bile dramatične kvalifikacije s pozicija hrvatske politike u BiH i iz njihove centrale u Zagrebu.

Da odmah raščistimo: historičarka Marie-Janine Calic (Čalić), redovna profesorica za povijest Istočne i Jugoistočne Evrope na čuvenom LMU u Münchenu, objavila je za časopis Zeit Geschichte, koji pripada izdavaču koji objavljuje i ugledni sedmičnik Die Zeit, ne samo akademski nedostojan, nego i za znatno niže žurnalističke kriterije priprost propagandistički uradak o Sarajevu.

Tekst Marie-Janine Čalić objavljen u Die Zeit pod naslovom “Jugoslavensko slomljeno srce” zapravo ne donosi ništa novo. Slični narativi i tendenciozne interpretacije Sarajeva i Bosne i Hercegovine prisutni su već trideset godina.

Ovaj novembar obilježava 30 godina otkako je potpisan Dejtonski mirovni sporazum, sporazum koji je okončao jedan od najbrutalnijih ratova u Evropi – rat u Bosni i Hercegovini.

Ako sam bilo šta naučio u svojoj novinarskoj karijeri onda je to da nikako ne treba vjerovati da se o nekoj temi „ne pregovara“, samo zato jer su to „negirale diplomate“ ili čuveni „predstavnici međunarodne zajednice“.

Dvadeset peti novembar nas svake godine iznova podsjeća na značaj dana obnove državnosti naše domovine.

Dok Evropa još uvijek gaji nade da bi Donald Trump mogao posredovati u postizanju mira u Ukrajini, najnoviji potezi američkog predsjednika u Bosni pomažu Rusiji da destabilizuje kontinent.

Nema tu puno ne „mudrosti“! Kandidat SNSD-a na prijevremenim izborima za predsjednika entiteta RS – Siniša Karan najvjerovatniji je pobjednik (čekamo konačnu službenu objavu), jer na tamošnjoj političkoj sceni nema nikoga ko bi mogao da pobijedi ovakav SNSD.

Knjiga Zapisi o Bosni, njenim ljudima i vrijednostima. Izabrani tekstovi autora Ahmeda Kice potvrđuje uvjerljivo kako „autoritet“ teksta zavisi od njegova konteksta, odnosno da se važni tekstovi u univerzumu jedne kulture mogu najuspješnije vrednovati svojom intertekstualnošću, ali ne vrijednosno neutralnim „uklapanjem“ u kulturalni ili naučni kontekst u koji ulaze nego svojom sposobnošću da izazivaju određena „valorizacijska gibanja“ u svome kontekstu.

Izvještaji iz Milana, gdje tužioci istražuju navode da su bogati turisti plaćali da „zbog sporta“ ubijaju civile u sarajevskoj zloglasnoj „Aleji snajpera (Sniper Alley) tokom rata 1990-ih, šokantni su samo strancima. Navodi koji sada izlaze na vidjelo jednako su groteskni koliko su i bolno poznati Bosancima: pristup organizovan preko posrednika, cijene određene prema meti, djeca skuplja za ubijanje.