Jedna poznata poslovica kaže: „Bolje je šutjeti i pustiti da misle da si budala, nego progovoriti i otkloniti svaku sumnju.“

Navršilo se šest godina od smrti akademika Muhameda Filipovića, predsjednika Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti – šest godina od kako je utihnuo glas koji je decenijama bio sinonim za intelektualnu hrabrost, kritičku budnost i nepokolebljivu odanost ideji Bosne. Vrijeme koje je proteklo nije umanjilo težinu njegova djela, ali jeste ogolilo prazninu javnog prostora u kojem danas, češće nego ikada, odzvanja “bučna” šutnja onih koji bi se trebali sjećati.

Geopolitičke promjene kojima svjedočimo posljednjih nekoliko godina, među značajnije aktere pozicionirale su tri većinske muslimanske države: Tursku, Saudijsku Arabiju i Katar. Ove tri države, čija je međunarodna pozicija varirala u zavisnosti od geopolitičkih tokova u posljednjih nekoliko decenija, ponovnim dolaskom Donalda Trumpa na mjesto prvog čovjeka Sjedinjenih Američkih Država, stabilizirale su i ojačale svoju geopolitičku poziciju.

Dok Sjedinjene Američke Države pojačavaju svoje vojno prisustvo na Bliskom istoku zbog mogućeg napada na Iran, predsjednik Donald Tramp nastavlja s prijetnjama prema Teheranu, dok američki mediji objavljuju navode o planovima za vojnu akciju protiv Irana.

Odsustvo zastave Bosne i Hercegovine nije bilo protokolarni propust. To je bila poruka.

Povodom najnovijih dešavanja u Islamskoj Republici Iran i na Bliskom istoku redakcija portala Bosnian News Service objavljuje autorski esej akademika Rešida Hafizovića, u kojem autor iznosi vlastiti civilizacijsko-religijski i politički pogled na Islamsku Republiku Iran i njenu ulogu u savremenim globalnim procesima.

Andrej Plenković je primoran da cijelo vrijeme politički kormilari kako bi o(p)stao na poziciji premijera ili što je još važnije i politički moćnije - u fotelji predsjednika HDZ-a.

Knjiga “Zvornik 1992–1995: Genocid na kapiji Bosne” autora dr. sc. Muamera Džananovića i dr. sc. Elvedina Mulagića predstavlja potresno svjedočanstvo o jednom od najmračnijih poglavlja u savremenoj evropskoj historiji – genocidu nad Bošnjacima tokom međuanrodnog oružanog sukoba u Bosni i Hercegovini.

Reakcija Evropske unije na planove Donalda Trumpa o preuzimanju Grenlanda bila je neuobičajeno jedinstvena, ali je istovremeno razotkrila dublji problem: strateški refleks Unije i dalje je prije svega reaktivan, a ne anticipativan.

Knjiga Zvornik 1992–1995: Genocid na kapiji Bosne bavi se iznimno važnom, a dosad nedovoljno istraženom temom u bosanskohercegovačkim i međunarodnim studijama genocida – vremenskim i prostornim kontinuitetom genocidnog nasilja nad Bošnjacima Podrinja u razdoblju od 1992. do 1995. godine.