Piše: Faruk Vele, za IIN Preporod

„Allahove džamije održavaju oni koji u Allaha i u onaj svijet vjeruju, i koji namaz obavljaju i zekat daju, i koji se nikoga osim Allaha ne boje; oni su, nadati se, na pravom putu.“

(Sura Et-Tevba, 18. ajet)

Ovaj ajet Časnog Kur’ana kao da se u svoj svojoj ljepoti stopio s bosanskim nebom u nedjelju, 30. augusta 2026. godine, kada su u selu Brda na Bjelašnici održani mevlud i svečano proklanjavanje džamije koja je, uz Božiji bereket, podizana tiho, daleko od očiju znatiželjnika. Činilo se kao da je samo za Božiji blagoslov i nagradu htjela sačuvati svu ljubav dobrih bjelašničkih džematlija i njihovih prijatelja, svih tih dobrotvora koji su proteklih godina pomagali da izraste ova Allahova kuća..

U prisustvu brojnih vjernika te predstavnika društveno-političkog i vjerskog života šireg kraja, čast da svečano otvori vrata bjelašničke ljepotice za obavljanje prvog podne-namaza pripala je nani Rahi Kukavici, uz glavnog imama Medžlisa Islamske zajednice Sarajevo, dr. Abdulgafara ef. Velića.

Porodica Kukavica je – po vasijetu rahmetli Murata Kukavice – uvakufila zemljište za izgradnju džamije. Nana Raha i njezina djeca ispoštovali su tako volju njihovog supruga i oca. Prvi ezan je simbolično proučio Samir Pamuk, kojem je ovaj kraj iskazao poštovanje kao svom ratnom mujezinu.

Abdulgafar Velić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Sarajevo, uputio je dovu Uzvišenom Allahu da obilato nagradi sve one koji su učestvovali u ovom plemenitom poslu te na bilo koji način doprinijeli izgradnji džamije.

MN: „Ako smo zajedno, možemo čuda napraviti“

Podsjećajući da se svečanost održala u danima rebiu-l-evvela, danima mevluda, efendija Velić je naglasio značaj bošnjačke tradicije i povezanost životom i tradicijom Poslanika Muhammeda, s.a.v.s.

„Ovo su dani berekata i zajedništva. U džamiji je bereket. Ova džamija i druge naše džamije su potvrda da smo na putu našeg Poslanika. Mi nemamo drugog puta, jedini ispravni put je put Poslanika. Bez islama smo niko i ništa“, rekao je, uz ostalo, efendija Velić, podsjećajući na borbu za odbranu naše domovine i brojne žrtve, uključujući i one na Bjelašnici, što, kako reče, samo dodatno potvrđuje da slijedimo put Poslanika, s.a.v.s.

„Imamo jako lijepu džamiju, važno je da čuvamo džemat. Ako smo zajedno, možemo čuda napraviti. Vidjeli smo to i tokom agresije na našu zemlju. Kada smo stali zajedno, desilo se čudo bosanskog otpora. Odbranili smo se iako smo bili bez oružja. Zato je važno da budemo zajedno. Džemat je mjesto dogovora, razgovora, okupljanja, mjesto naših pobjeda, kolektivnih i pojedinačnih“, poručio je ef. Velić.

Posebno nadahnut govor održao je Nijaz Vatrić, predsjednik Građevinskog odbora za izgradnju džamije u Brdima i predstavnik Džamijskog odbora Umoljani, čovjek koji je nesumnjivo dao najveći doprinos realizaciji ove generacijske ideje.

MN: 500 vakifa

Vatrić je podsjetio da je ova Božja kuća nastala iz „ideje zajedništva, rada, dove i iskrene namjere naroda ovog kraja“. Začeta je u julu 2024. godine. Početna namjera džematlija bila je da se podigne gasulhana i kombinirani objekt za vjerske potrebe ovog kraja.

„…A danas stojimo ispred džamije s munarom. Zato je ovo stvarni primjer kada Allah, dž.š., odredi nešto da bude, da otvori vrata dobru, ono što se nekada činilo velikim i nemogućim, danas stoji pred našim očima“, kazao je Vatrić.

Pomoć je, kazao je, dolazila „kad je bila najpotrebnija“. A na putu izgradnje džamije utrošeno je oko 266.000 KM. Svoj doprinos je dalo više od 500 vakifa te više od 500 radnih dnevnica radnih ljudi iz bjelašničkih sela.

„Za ovu džamiju nema malog vakifa, svako je dao što je mogao, svaki doprinos je nama važan, džamija nas je spojila u veliku porodicu, ona će biti naša veza i u budućnosti. Džamiju čine zidovi, a džemat čine ljudi. Radili smo u slozi. Imali smo iskrenu namjeru, hrabrost i viziju“, istakao je Vatrić.

Vatrić je posebno istakao najveće vakife i prijatelje projekta, među kojima su: Kemal Garić, Saljo Mrkulić, Amar Vatrić, Općina Ilidža s načelnikom Nerminom Muzurom, Općina Hadžići sa Eldarom Čomorom na čelu, Općina Trnovo, Ibro Berilo, Mirsad Mešić,  rahmetli Dževdet i Mina Vatrić, Rahman Drkić, Šećo Milišić i drugi.

Istaknuo je i džemate u Kovačima-Hrasnica s Asadom ef. Fočom, Centralnu džamiju na Ilidži s Rešadom ef. Alićem, džamiju u Sokolović-Koloniji s Enverom ef. Hošićem na čelu, Dervu ef. Hodžića iz Nove džamije u Hrasnici i druge džemate koji su podržali ovo hairli djelo.

Neki od ljudi ovog kraja nisu dočekali završetak izgradnje džamije, iako su svojim trudom postali njezin dio, među njima su: Dževdet Vatrić, Omer Vatrić - Beza, Halid Pamuk - Hale, Dino Pamuk, Sejad Vatrić,  Dervo Milišić i Alija Vatrić. Sudbina je htjela da ih se iz ove džamije i s ovog mjesta isprati na bolji svijet. U njoj su ostavili svoje srce.

MN: „Budi lijepa priča“

Hafiz Abdulaziz ef. Drkić, profesor Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu, koji je moderirao program proklanjavanja, prisjetio se arapske izreke:

„Čovjek je uistinu priča koja ostane iza njega, zato budi lijepa priča onima koji će pamtiti“.

Uz ostalo, zaključio je kako one koji ostavljaju iza sebe dobra djela karakteriziraju visoka svijest o općem dobru, plemenito srce koje ima osjećaj za vjeru.

„Džamije su Allahu najdraža mjesta. Centralni objekti vjernika. Zato su naše munare visoke. One su naš orijentiri u prostoru, kao što su ezani orijentiri u vremenu“, poručio je.

Istakao je da je priča koja je nastala izgradnjom džamije na Brdima posebno lijepa.

„Svi koji su na bilo koji način doprinijeli izgradnji ove džamije pokazali su kako su lijep trag ostavili iza sebe. Važno je da razmišljamo o tome kakav trag iza sebe ostavljamo“, poručio je, također, hafiz Drkić.

Primjer iz džemata, iz sela Brda na Bjelašnici, pokazuje kako naši ljudi, ujedinjeni oko općeg dobra, mogu učiniti velike hajre i dati doprinos daleko iznad očekivanja, a ponekad i mogućnosti. Neka ovaj primjer bude pouka: ima i rješenja i nade kada želimo i kada se okupljamo oko vrijednosti koje sve nas određuju.

Najveličanstveniji primjer trajne sadake

Mladi imam Alem ef. Vatrić istakao je da je džamija jedan od najveličanstvenijih primjera trajne sadake.

„Jer sve dok se u njoj klanja, uči, podučava, radi bilo kakvo korisno djelo, nadamo se da će Allah upisivati sevape onima koji su svojim imetkom, radom, zalaganjem dali doprinos. Svi koji su imali dio, koji su učestvovali u gradnji ove džamije, molim Allaha, dž.š., da ih nagradi najvećom nagradom“, poručio je ef. Vatrić.