U najnovijem broju Informativnih novina Islamske zajednice Preporod muftija sarajevski dr. Nedžad Grabus objavio je izuzetno ličan autorski tekst pod naslovom "Emir velikih hajrata", posvećen rahmetli Nj. V. šejhu Hamadu bin Khalifi al-Thaniju (1952–2026), ocu modernog Katara i državniku čija je vizija duboko obilježila ne samo razvoj njegove zemlje nego i živote muslimanskih zajednica širom svijeta.

Tekst nije tek nekrolog jednom od najznačajnijih arapskih lidera savremenog doba. Naprotiv, riječ je o autentičnom svjedočenju čovjeka koji je iz prve ruke doživio kako jedna odluka velikog državnika može promijeniti historiju jedne zajednice, prenosi Bosnian News Service.

VEZANI TEKST >>>Čovjek koji je učinio da Katar postane neophodan svijetu

Pišući iz vlastitog iskustva, dr. Grabus vraća čitatelje u 2010. godinu, kada je kao muftija Islamske zajednice u Sloveniji prisustvovao svečanoj večeri organiziranoj u čast tadašnjeg emira Katara tokom njegove službene posjete Republici Sloveniji. Upravo će taj susret postati prekretnica u višedecenijskoj borbi muslimana Slovenije za izgradnju džamije u Ljubljani.

Više od četrdeset godina čekanja

Muslimani u Sloveniji gotovo pola stoljeća nastojali su izgraditi džamiju u Ljubljani. Iako je zemljište konačno kupljeno 2008. godine, svjetska finansijska kriza dovela je projekat gotovo do potpune neizvjesnosti. Nedostajalo je gotovo sve – od sredstava do projektne dokumentacije.

U takvim okolnostima dogodio se susret koji će promijeniti tok historije.

Tokom razgovora Nj. V. Emir Hamad bin Khalifa al-Thani nije pokazivao zanimanje samo za međunarodnu politiku nego i za svakodnevni život svojih sagovornika. Kada je pitao muftiju Grabusa čime se trenutno bavi, uslijedio je iskren odgovor da muslimani već više od četrdeset godina pokušavaju izgraditi džamiju u Ljubljani, ali bez uspjeha.

Odgovor katarskog emira bio je trenutan i bez ikakvog oklijevanja:

"Ja bih volio sagraditi tu džamiju."

Ta jednostavna rečenica, kako svjedoči muftija Grabus, predstavljala je početak ostvarenja sna nekoliko generacija muslimana u Sloveniji.

Obećanje koje je postalo stvarnost

Posebna vrijednost Grabusovog teksta jeste što pokazuje da se nije radilo o diplomatskoj kurtoaziji.

Nakon susreta emir je zadužio tadašnjeg državnog ministra Halida bin Muhammeda Al-Attiyju da neposredno prati projekat. Uslijedili su razgovori u Dohi, uključivanje Katarskog fonda za razvoj, priprema projektne dokumentacije i određivanje finansijske konstrukcije.

Jedan od najupečatljivijih trenutaka koje Grabus opisuje jeste telefonski razgovor s ministrom Al-Attiyjom, koji mu je nakon kratkog razgovora rekao:

"Muftija, uči dove za Emira."

Kada je Grabus odgovorio da to svakodnevno čini, uslijedile su riječi koje nikada neće zaboraviti:

"Povećaj učenje, još više uči. Emir je odobrio 15 miliona eura za vaš projekat."

Autor priznaje da u tom trenutku nije mogao vjerovati šta čuje.

Najveća pojedinačna donacija

Iz početno odobrenih sredstava finansirani su međunarodni arhitektonski konkurs, projektna dokumentacija i otplata zemljišta. Tokom realizacije projekta Država Katar ukupno je uložila oko 28 miliona eura u kompleks čija je ukupna vrijednost iznosila približno 34 miliona eura.

Rezultat je Islamski kulturni centar u Ljubljani – jedan od najreprezentativnijih islamskih centara u Evropi i simbol trajnog prisustva muslimana u Sloveniji.

Grabus s pravom zaključuje da je upravo izgradnjom ovog centra muslimanska zajednica u Sloveniji trajno upisana na evropsku religijsku i kulturnu mapu.

Emir velikih hajrata

Autorski tekst muftije sarajevskog mnogo je više od historijskog podsjećanja.

On otkriva ljudsku dimenziju čovjeka kojeg svijet uglavnom poznaje kao tvorca modernog Katara. Grabus ga opisuje kao lidera izuzetne skromnosti, neposrednosti i topline, čovjeka koji je pažljivo slušao sagovornike i obećanja pretvarao u konkretna djela.

Zbog toga ga naziva "emirom velikih hajrata", naglašavajući da će njegova dobra djela živjeti sve dok džamija u Ljubljani bude okupljala vjernike, obrazovala nove generacije i služila kao mjesto susreta različitih kultura.

Na kraju teksta muftija Grabus upućuje dovu Allahu da rahmetli emiru podari najviše stepene Dženneta, ističući da će se njegova dobra djela nastaviti uvećavati kroz vakuf koji je ostavio iza sebe. Istovremeno moli za zdravlje i uspjeh sadašnjeg emira šejha Temima bin Hameda Alu Thanija te za mir i prosperitet prijateljskog naroda Katara.

Objavljivanjem ovog svjedočanstva u Preporodu, muftija sarajevski dr. Nedžad Grabus sačuvao je od zaborava jednu priču koja nadilazi okvire diplomatije i politike. To je priča o tome kako iskrena namjera, državnička vizija i dobročinstvo mogu ostaviti trag koji će trajati generacijama.