Penzionisani profesor Islamskog pedagoškog fakulteta Univerziteta u Zenici, bivši glavni imam ABIC-a “Deer Park” u Melbourneu, ugledni bosanski alim, hafiz Halil ef. Mehtić preselio je na Ahiret u 72. godini, potvrđeno je iz ovog džemata, prenosi Bosnian News Service.

“S dubokom tugom i bolom u srcu primili smo vijest da je na Ahiret preselio naš uvaženi alim, hafiz dr. Halil ef. Mehtić. Bio je jedan od najpoznatijih i najcjenjenijih islamskih učenjaka na našim prostorima – hafiz Kur’ana, profesor, hatib i dugogodišnji imam. Svojim znanjem, blagim riječima i skromnošću ostavio je neizbrisiv trag u životima mnogih ljudi.
Kao džemat, ponosni smo što je cijenjeni hafiz Halil ef. Mehtić jedno vrijeme bio i naš imam. Njegovo prisustvo, mudrost i plemenitost ostali su duboko urezani u sjećanjima svih koji su ga poznavali”, naveli su iz ABIC-a “Deer Park” u Melbourneu.

Hafiz dr. Halil ef. Mehtić bio je primjer ustrajnosti u vjeri, ljubavi prema Kur’anu i brizi za zajednicu.

“Njegove hutbe, predavanja i knjige bile su izvor nadahnuća i snage za brojne generacije vjernika. Molimo Uzvišenog Allaha, dž.š., da mu oprosti grijehe, primi njegova dobra djela, podari mu prostrano mjesto u Džennetu i spoji ga s onima koje je volio – sa Poslanikom, a.s., i dobrim robovima. Molimo Allaha, dž.š., da njegovoj porodici podari sabur, snagu i iman u ovim danima iskušenja. Rahmetullahi alejhi rahmeten vasiah”, dodali su.

Hafiz Halil ef. Mehtić rođen je u Donjem Vakufu 1953. godine, gdje je završio osnovnu školu. Nakon toga upisao je Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu, koju je završio 1975. godine. Poslije jednogodišnjeg radnog iskustva otišao je na odsluženje vojnog roka u JNA. Godine 1977. upisuje se u prvu generaciju Islamskog teološkog fakulteta u Sarajevu, koji završava 1981. godine.

Još kao student, 1979. godine, osnovao je prvi Islamski kulturni centar za muslimane iz Jugoslavije u Frankfurtu na Majni. Iste godine predstavljao je bivšu Jugoslaviju na Prvom svjetskom takmičenju učača Kur’ana održanom u Mekki.

Nakon završetka fakulteta postavljen je za imama i hatiba Sultan Ahmedove (Čaršijske) džamije u Zenici, gdje je službovao do početka agresije na Bosnu i Hercegovinu. Uz imamsku dužnost, 1990. godine izabran je za predsjednika Udruženja ilmijje BiH i na toj funkciji ostao do 1997. godine.

Tokom njegovog mandata pokrenute su brojne aktivnosti, među kojima se posebno izdvajaju pokretanje islamske revije Muallim te prvog ilustrovanog kolor časopisa za djecu Kevser. Zbog rada s omladinom i islamskog aktivizma bio je na udaru tadašnjeg komunističkog režima, što je dovelo do njegovog hapšenja i osude na tri godine zatvora.

Bio je prvi politički zatvorenik u bivšoj Jugoslaviji koji je uspio dokazati svoju nevinost, te je nakon odležanih petnaest mjeseci pušten na slobodu. U zatvoru je, kao jedini bosanskohercegovački hafiz, naučio cijeli Kur’an napamet.

Na početku rata bio je pripadnik Prve zeničke brigade, a kasnije jedan od osnivača Sedme muslimanske brigade. Godine 1992., imenovanjem na mjesto rukovodioca Ureda Mešihata Islamske zajednice u BiH, napušta redove Armije i posvećuje se organizaciji vjerskog života na slobodnim teritorijama.

Zajedno s dr. Nusretom Isanovićem, 1993. godine osnovao je Islamsku pedagošku akademiju u Zenici (danas Islamski pedagoški fakultet), te je iste godine izabran za prvog zeničkog muftiju.

Nakon razrješenja s dužnosti muftije, radio je kao profesor na Islamskom pedagoškom fakultetu, gdje je predavao predmete Kiraet i Metodika duhovnog odgoja. Magistrirao je iz oblasti tefsira na Univerzitetu za islamske studije u Karačiju, a doktorirao na najstarijem islamskom univerzitetu – Ez-Zejtuni u Tunisu.

Hafiz Mehtić bio je kandidat za reisu-l-ulemu za mandatni period 2012–2019., kada je izabran reisu-l-ulema dr. Husein ef. Kavazović.

Autor je brojnih knjiga, recenzija i članaka objavljenih u bosanskohercegovačkim časopisima. Bio je glavni i odgovorni urednik časopisa Novi horizonti.Posljednju dvogodišnju dužnost obavljao je kao glavni imam u Australiji, nakon čega se vratio u svoju Bosnu i Hercegovinu.

Otac je četvero djece, te dedo svojih unučadi.