Nakon što je kandidat za direktora Gradske biblioteke Kakanj, mr. Alen Zečević, poznati bh. historičar i predsjendik Bošnjačke zajendice kulture (BZK) Kakanj, javno iznio sumnje u transparentnost i zakonitost konkursne procedure, uslijedila je snažna reakcija kolega akademika i javnih ličnosti podrške, koja podiže pitanje šireg društvenog značaja – integriteta institucija, poštovanja javnog interesa i prava stručnih kadrova da budu birani prema zaslugama, a ne političkom podobnošću.

Prof. dr. Sanjin Kodrić (Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu, predsjednik Bošnjačke zajednice kulture) uputio je bezrezervnu akademsku i moralnu podršku, navodeći da Zečević ima veoma visoke kvalifikacije i da su rijetki oni koji bi mogli predstavljati pravu konkurenciju u takvom kontekstu.

„Tužan sam i razočaran da ljudi Tvog obrazovanja i znanja te Tvojih kompetencija i Tvoje vrijednosti nemaju, nažalost, iole primjereno mjesto u društvu, pa čak ni iole primjereno radno mjesto – to je sramota i ono kako se naše društvo uništava u svojoj srži!“, naveo je Kodrić.

VEZANI TEKST >>>Zečević: Ozbiljna kršenja zakona i politički pritisci u izboru novog direktora Gradske biblioteke Kakanj

Nenad Filipović – ugledni orijentalni filolog, osmanista, historičar, poliglota, publicista i predavač na najprestižnijim katedrama, od Istanbula do New Yorka, sin akademika Muhameda Filipovića – također se, na svoj način, osvrnuo na skandal u Kaknju.

"Alen Zečević – dokazani naučnik i sposoban administrator – postao je još jedna žrtva "lagumdžijanja", specifične SDP-varijante stranačkog zapošljavanja. Kada će i njima zakucati, kao što je zakucalo Zukiću – montirano, a za taj slučaj pouzdano znam – Mesihovićki, Ajanoviću, a sada i Kalamujiću? Ko to već decenijama omogućava SDP-u i Lagumdžiji da bez ikakvih sankcija, pa čak ni moralne osude u javnosti, nastavljaju ovakvu praksu? Sjetimo se infamnog snimka razgovora Sead Hasibović – Damir Hadžić – Hastor!", naveo je Filipović.

Emir E. Demir, istraživač, stručnjak za osmansku arhivsku građu i historiju BiH.

"Dopustite mi da jednom u životu osjetim užitak poraza. Da izgubim na konkursu, ali da u sebi priznam: ‘Da, protivkandidat je bio bolji.’ Ne zato što je imao jaču vezu, nego znanje. Ne zato što je bio podoban, nego sposoban. Dopustite mi da izgubim – a da ne osjećam gađenje. Da osjetim da sistem funkcioniše, da se poštenje još negdje računa. Jer pravi luksuz u ovom društvu nije pobjeda, nego časni poraz."

Podršku Zečeviću uputio je i poznati bh. histoariča Jasmin Medić.

Adnan Demir iz Kaknja, taođer, ističe da su “promjene neophodne” i da se one neće desiti dok ne uklonimo one koji zloupotrebljavaju vlast te njihova “iskrivljena poimanja prava, pravde, poštenja…”.

Ujedno podržava Zečevića kao simbol borbe protiv takvih praksi.

Da, ovaj slučaj ni izbliza nije izolovan – on se uklapa u širi kontekst u Bosni i Hercegovini, ali i šire, u kojem su sumnje da političke strukture utiču na javne konkurse i imenovanja prilično česte.

Konkurs je, tvrdi Zečević, bio „puka formalnost“ – navodno je mjesecima prije raspisivanja bilo poznato ime osobe koja će biti izabrana, što sugeriše političku pozadinu i dogovor unutar vladajuće koalicije

Podjsetimo, Mr. Alen Zečević iznio je 15. oktobra tvrdnje da mu je uskraćeno pravo na žalbu i uvid u dokumentaciju: nikada nije dobio rješenje o imenovanju, komisija nije dostavila zapisnik intervjua niti druge dokumente, što smatra kršenjem Zakona o slobodi pristupa informacijama.

Dodatno, Zečević spominje da su kriteriji konkursa bili nejasni, bez preciziranja koja struka, da li obrazovna ili relevantna za upravljanje ustanovom kulture. On je najavio da će pravna borba biti nastavljena, ne samo iz ličnih razloga, nego i radi zaštite profesionalnog integriteta institucije i kulture.