Da li će i prva godina treće decenije dvadeset i prvog stoljeća za Bosnu i Hercegovinu biti godina loše beskonačnosti? Hoće li se nastaviti agonija države čija je ustavna arhitektura remek djelo arhitekture neustavnosti? Ima li nagovještaja, u zemlji i izvan nje, da će se ovo dugo vanredno stanje koje živimo promijeniti ili će sve ostati frustrirajuće isto, na dugoročnu korist etnoklepto poduzetnika identiteta, koji su, forsirajući to simboličko pitanje kao najvažnije u našim ljudskim životima, svima stavili amove a sebi sagradili hramove

25 godina nakon Daytonskog sporazuma još se mučimo s pitanjem: Zašto nije uspio

Sramna tabla sa imenom ratnog zločinca Radovana Karadžića na Palama uklonjena je sa studentskog doma! To je sigurno najpozitivnija vijest u skorije vrijeme, iako bi se zdrav razum zapitao, zašto je uopšte i postavljana, no to pak nema veza sa zdravim razumom, sviješću i savješću

Hrvatska visoka politika i oni koji je predstavljaju, zaslužuje da joj se, u kontekstu poznavanja BiH, Daytona, ali i vođenja cjelokupne politike prema BiH i Hrvatima u toj državi (a Hrvati u BiH ne žive samo u Hercegovini, mada to službeni Zagreb voli “zaboravljati”!) jasno i glasno kaže: sjedi – jedan

Kojugod vakcinu protiv COVID-19 globalni igrači proglase spasonosnom i efikasnijom od ostalih 150-ak verzija koje su u završnici biotehnoloških istraživanja, bit će to još jedan očekivani dokaz sektaštva među velikim igračima i legitimizacija nejednakosti između zapadnih, istočnih i afroazijskih naroda, koje je globalna pandemija, umjesto ujedinjavanja, ponovo vratila u torove plemenskih zajednica. U tome, nažalost, vrlo predano sudjeluje i Evropska unija, sve do podjela na "naše" i "vaše" i na Balkanu

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku, Balkanu i po svijetu. Prof. dr. Anis H. Bajrektarević, šef katedre i profesor međunarodnog prava i globalnih političkih studija pripremio je sveobuhvatnu analizu pod nazivom „Binarizacija vanjske politike: Tko je izgubio Nesvrstane?“. U svojoj sveobuhvatnoj analizi analizira ulogu multilateralizma i postavlja pitanje, da li je v

Danas živimo unutar takvog političkog sistema koji promovira višestranačje koje prosječnom čovjeku zavrti mozak

Teorijski i praktično-politički nije nemoguće, a mi Bosanci to ponovo svjedočimo, da se jedna kategorija, u ovom slučaju "Daytonski mirovni sporazum“ kao termin toliko izliže od prevelike upotrebe da se njeno pravo značenje više tačno i ne zna. Ili se pravimo da se ne zna, što je opet naš slučaj

Mislim da je bio novembar 2006. godine kada sam, nekad na početku svoje novinarske karijere, otišao u Gornju Maoču. To odmetnuto selo na sjeveru Bosne, na obroncima planine Majevice, kontrolisao je kalesijski selefija Nusret Imamović. Nekoliko izrečenih prijetnji, malo “ilegalnog” snimanja i jedna izjava donijeli su mi prvu priču koja je izazvala reakciju javnosti

Sujeverno ubeđenje “o pokojniku samo najlepše” obeležje je licemerja i mahnite želje za dopadanjem većini, najveće je breme pod kojim posrće naša intelektualna javnost. Nema ne reči kritike, nego čak ni hladnih i objektivnih informacija iz života i dela Radovića, koje mogu osenčiti kratkovidu opsednutost recentnim političkim delovanjem najmoćnijeg velikodostojnika Srpske pravoslavne crkve