Nakon najnovijih izjava predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, nabavki oružja i ruskog slanja moćnog protuzračnog sustava S-400 na vojne vježbe u Srbiju, u regiji se ponovno javila zabrinutost i aktualizirana je tema oružanog jačanja vojnih snaga, poglavito Srbije.

Iako Vučić tvrdi da Beograd nabavlja isključivo defenzivno naoružanje i ne namjerava kupovati oružje zbog kojeg bi mogao doći pod sankcije, a spekulira se onima SAD-a, te da Srbija nikoga ne namjerava napadati, ipak je istaknuo i kako Srbija ne želi biti "Bambi za klanje", istaknuvši da je zemlja okružena članicama NATO-a, s kojima želi dobre odnose, prenosi Al Jazeera Balkans.

S druge strane, u Hrvatskoj, gdje je u procesu drugi pokušaj nabavke modernih borbenih zrakoplova, dobiveno je odobrenje State Departmenta prodaje dva helikoptera Black Hawk UH-60M i pripadajuće opreme za 115 milijuna dolara.

Ne miruju ni u Hrvatskoj ni Crnoj Gori

To se događa u trenutku kada je, kako je nedavno rekao hrvatski ministar obrane Damir Krstičević, NATO od Hrvatske zatražio u šest tjedana konkretan plan kako povećati izdvajanje za obranu na dva posto BDP-a jer Hrvatska, smatraju u NATO-u, mora više ulagati u opremanje i modernizaciju vojske.

Ne miruju ni u najmlađoj članici NATO-a u regiji, Crnoj Gori, koja je od ulaska sklopila dva velika ugovora o kupovini helikoptera i oklopnih vozila vrijednih 66 milijuna eura, kako je izvijestio Deutsche Welle, i poput svojih susjeda povećava vojni proračun.

Navodi se da je Podgorica već dogovorila kupovinu 67 oklopnih vozila od SAD-a za 36 milijuna dolara, što je prva nabavka takvih vozila za tamošnju vojsku u zadnjih 40 godina.

Situacija s naoružavanjem, naravno, ovisi od zemlje do zemlje i o tome je li članica NATO-a, ali je jasno da sve države pomno prate što se događa u susjedstvu - pa tako i Zagreb i Sarajevo.

Hrvatski vojni i sigurnosni stručnjak Marinko Ogorec kaže da Hrvatska kao članica ima obvezu nabavljati naoružanje i vojnu opremu po standardima NATO-a koji su precizno definirani i koje su dužne usvojiti sve članice.

Problem s pojmom 'isključivo odbrambeno'

"Sukladno tome, najprimjerenije je za Hrvatsku da nabavlja oružje i vojnu opremu od ostalih NATO zemalja koje tu opremu i proizvode. Uglavnom se radi o naoružanju i vojnoj opremi koje Hrvatska ne proizvodi vlastitom vojnom industrijom, a potrebna je za zaokruživanje cjelovitih operativnih sposobnosti naših oružanih snaga", navodi Ogorec.

Srbija se, pak, kaže, odlučila za čvršću suradnju s Rusijom te nabavlja naoružanje i vojnu opremu najviše s tog prostora, ističući da je Vučićev pojam "isključivo obrambeno" diskutabilan jer se većina oružja danas može koristiti i u obrambene i u agresivne namjere.

"Na primjer, borbeni zrakoplov MiG-29 kojim se nedavno opremilo srpsko ratno zrakoplovstvo može se koristiti za nadzor zračnog prostora, provedbu tzv. Air Policinga i u tim zadaćama ima primarno obrambenu namjenu. No, taj isti zrakoplov može se iskoristiti i za napade na zemaljske ciljeve, potporu vlastitih kopnenih snaga u napadu i slično, a tada se radi o napadačkim zadaćama".

 Kompletan tekst pročitajte OVDJE.