Vijeće za ljudska prava Ujedinjenih nacija (UNHRC) u srijedu je, bez glasanja, usvojilo predloženu rezoluciju o implikacijama na ljudska prava neizazvanih napada koje je Islamska Republika Iran izvela protiv Države Katar, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Kraljevine Saudijske Arabije, Kraljevine Bahrein, Sultanata Oman, Države Kuvajt i Hašemitske Kraljevine Jordan, prenijela je katarska novinska agencija QNA.

Više od 100 država bile su supokrovitelji ove Rezolucije.

Ranije je Država Katar izrazila snažnu osudu raketnih i napada dronovima koje je Islamska Republika Iran pokrenula, ciljajući katarsku teritoriju. Ove napade ocijenila je kao flagrantno kršenje njenog nacionalnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta, kao i otvoreno kršenje principa Povelje Ujedinjenih nacija, posebno zabrane prijetnje ili upotrebe sile.

Izjavu Katara iznijela je stalna predstavnica pri Uredu Ujedinjenih nacija u Ženevi, dr. Hind Abdulrahman Al Muftah, tokom hitne rasprave koju je Vijeće za ljudska prava sazvalo povodom posljedica neizazvanih napada na Katar, UAE, Saudijsku Arabiju, Bahrein, Oman, Kuvajt i Jordan.

Kako je kazala, ova rasprava se održava u izuzetno opasnim okolnostima nakon neizazvanih napada Irana na zemlje GCC-a i Jordan, te njihovih prijetećih posljedica koje ne ugrožavaju samo globalni mir i sigurnost, već i podrivaju puno uživanje ljudskih prava. Al Muftah je istakla je da ovi neselektivni napadi bili usmjereni na civile i civilne objekte, te da ozbiljno krše međunarodno pravo, uključujući međunarodno humanitarno pravo i međunarodno pravo ljudskih prava.

Al Muftah je dodatno navela da su meta bili ključni objekti poput aerodroma, luka, energetskih postrojenja i postrojenja za desalinizaciju vode, naglašavajući da takvi postupci ne predstavljaju samo prijetnju regionalnoj sigurnosti, već i direktan napad na niz osnovnih prava garantovanih međunarodnim pravom.

Kontinuirani napadi izazivaju ozbiljnu zabrinutost koja ne smije biti zanemarena, kazala je, potvrdivši da je Katar bio izložen balističkim projektilima i napadima dronovima koji su prouzrokovali žrtve i povrede među civilima, kao i poremećaje u osnovnim uslugama te snabdijevanju vodom i energijom. Time su, kako je kazala, grubo prekršena prava na život, zdravlje, obrazovanje i sigurnost.

Nadalje, naglasila je da napadi na energetska postrojenja i postrojenja za desalinizaciju vode, uz njihove opasne ekološke posljedice, ugrožavaju pravo na sigurno, čisto, zdravo i održivo okruženje, kako ga prepoznaje Vijeće za ljudska prava.

Ova kršenja posebno pogoršavaju položaj najranjivijih grupa, uključujući žene, djecu, starije osobe i osobe s invaliditetom, što predstavlja jasno kršenje međunarodnih obaveza njihove zaštite, posebno Konvencije o pravima djeteta i Konvencije o pravima osoba s invaliditetom.

Al Muftah je također upozorila da napadi na ključnu infrastrukturu i pomorske trgovačke rute, posebno Hormuški moreuz, izazivaju ozbiljnu zabrinutost, jer bi takvi potezi imali dalekosežne posljedice po globalnu ekonomiju, lance snabdijevanja i energetsku sigurnost.

Istakla je da napadi na teritoriju Katara nisu u skladu s principima dobrosusjedskih odnosa i da su u potpunosti neizazvani, naglašavajući da Katar kontinuirano zagovara dijalog i posredovanje kao način rješavanja sporova. Dodala je da napadi na teritoriju države-  koja nije učesnik sukoba i koja nije dozvolila korištenje svog teritorija i zračnog prostora za vojne operacije - predstavljaju opasno kršenje međunarodnog prava i negativno utiču na globalni mir i sigurnost, kao i na ostvarivanje osnovnih prava.

"Katar se od početka sukoba distancirao i izbjegavao eskalaciju, ali iranska strana nastavlja s napadima na njega i susjedne zemlje, čime podriva regionalnu sigurnost i ugrožava međunarodni mir," istakla je Al Muftah.

Podsjetila je da Katar podržava pravo država na samoodbranu u skladu s članom 51 Povelje UN-a, u okviru međunarodnog pravnog poretka. Također je pozdravila Rezoluciju Vijeća sigurnosti 2817 (2026), kojom se oštro osuđuju napadi Irana na arapske zaljevske države i Jordan, te se utvrđuje da predstavljaju kršenje međunarodnog prava i ozbiljnu prijetnju međunarodnom miru i sigurnosti.

Naglasila je važnost osiguravanja djelotvornih pravnih lijekova, uključujući potpunu i pravičnu odštetu za žrtve i pogođene države.

Zaključila je da su ljudska prava, mir, sigurnost i razvoj međusobno povezani, te da narušavanje jednog od tih elemenata negativno utiče na ostale. Istakla je da rješavanje krize zahtijeva sveobuhvatan pristup usmjeren na deeskalaciju, poštivanje međunarodnog prava i jačanje mirnih rješenja.

Na kraju je pozvala na hitan prekid eskalacije, povratak diplomatiji i davanje prioriteta dijalogu radi očuvanja sigurnosti i stabilnosti regije, kao i zaštite ljudskih prava i dostojanstva.