Zapovjednik Ratnog stožera HOS-a, general-major Armije RBiH i borac za jedinstvenu Bosnu i Hercegovinu, Blaž Kraljević, koji je ubijen 9. augusta 1992. godine, na današnji dan prije 25 godina je objavio čuveni Proglas u kojem poziva Hrvate i Bošnjake, tada još zvanično Muslimane, da ne prihvate izdaju BiH, piše INS.

Kraljević, jedna od najzagonetniji ličnosti rata u BiH, tako je odgovorio na realiziranje politike Franje Tuđmana i Slobodana Miloševića iz 1991., odnosno kasnije dogovore  Mate Bobana i Radovana Karadžića, o podjeli BiH. Proglas je tri dana kasnije platio svojim životom!

“Poručujemo svim građanima BH, pogotovo Hrvatima i Muslimanima da ne uzimaju u obzir izjave i dogovore Mate Bobana i Radovana Karadžića. Niti jedan, niti drugi, ne govore u ime Hrvata i Muslimana. Oni ne govore o onom što žele Hrvati i Muslimani. Nema podijele BiH“, poručio je Kraljević tada.

Možemo, dodao je,  i hoćemo sačuvati BH za sve nas, nećemo ostaviti naš narod na cjedilu.

„Ili ćemo svi izginuti, ili ćemo svi biti slobodni. Mi nismo spremni za izdaju. Radovan Karadžić je ubojica hrvatskog i muslimanskog naroda, a Mate Boban ne može i nema pravo zastupati odnosno odvoditi Hrvate i Muslimane BiH u propast“, naveo je, te podvukao:

„Bosnu i Hercegovinu štiti i štitit će HOS i TO BiH. Bosna i Hercegovina je razrušena, narod je raseljen, ali pobjeda je naša. Pozivamo HVO da se stavi pod našu komandu, tj. pod komandu HOS-a, te da u suradniji s TO BH oslobodimo BH na sreću svnaroda. Izbacimo ljude mračne prošlosti i sumnjive sadašnjosti iz sastava obrambenih postrojbi BH. Pošaljimo ih njihovim kućama i držimo na oku, radi se o našoj sudbini. Imamo priliku, ali samo jednu.”

Zaista su izginuli... Pored Kraljevića ubijeno je i njegovih osam saboraca: Gordan Čuljak, Šahdo Delić, Ivan Granić, Rasim Krasnići, Osman Maksić, Mario Medić, Vinko Primorac i Marko Stjepanović.

Politika HOS-a i Kraljevića bila je usmjerena na odbranu BiH od agresije i u tome je iskreno sarađivao i sa TOBiH i kasnije Armijom RBiH, dok je u isto vrijeme u hrvatskoj politici, i u Zagrebu i u Grudama, sazrijevalo uvjerenje da su Armija RBiH i Bošnjaci slabi i da treba ispuniti „hrvatski perec“ okupacijom dijelova naše zemlje.

HOS BiH je u ljeto 1992. godine dostigao zavidnu jačinu, a nakon oslobađanja Mostara, snage HOS BiH, u kojima se pored Hrvata borio i dobar dio Bošnjaka, izvršile su prodor do Stoca, a 6. augusta, zauzele su dijelove općine Trebinje.

Agresivnoj politici čiji su eksponenti bili Franjo Tuđmani i Gojko Šušak, a koji su smatrali da je zalud uzimati cijelu BiH ako u njoj žive Bošnjaci i Srbi, no da treba uzeti dijelove naše zemlje i etnički ih očistiti, smetala je pozicija Kraljevića.

Tim prije jer su već vođeni pregovori Karadžića i Mate Bobana u kojem je dogovarana podjela BiH, na tragu ranijih razgovora Tuđmana i Slobodana Miloševića u Karađorđevu i Tikvešu. Takva politika je odlično funkcionirala i HOS je bio samo smetnja.

Hrvatski političar, drugi predsjednik Vlade Republike Hrvatske te bivši visokopozicionirani obavještajac, Josip Manolić, izjavio je u jednom intervjuu prije dvije godine kako je ubistvo Kraljevića naredio sam Šušak, a uz blagoslov samog Tuđmana, što je samo potvrda onog što se odavno naslućivalo u javnosti.

Inače, ubistvo Kraljevića i njegovih saboraca, a pod izgovorom „nesretnog slučaja“, izveli su pripadnici snaga ratnog zločinca Mladena Naletilića Tute. Svi pripadnici HOS-a su ubijeni, tijela sklolnjena s lica mjesta, a izjave o zločinu uztete tek u oktobru iste godine! Dovoljno govori činjenica da je uviđaj trajao bukvalno minut i po!?

Na osam ljudi, koji su se, zanimljivo, vraćali s pregovora sa HVO-om, ispaljeno je više od 200 metaka. Vozilo je potpuno izrešetano, a pucalo se s 30 metara, i iz zaklona... Sve to govori da se radilo o sačekuši čiji je jedini cilj bio da niko ne preživi. Smrt Kraljevića samo je jedan od nastojanja da se iz hrvatske politike i HVO-a uklone svi oni koji nisu željeli sukob sa Armijom RBiH i Bošnjacima.  Na sličan način je u navodnoj zasjedi stradao i ugledni profesor Zvonimir Fontana iz Gornjeg Vakufa, koji će kasnije postati ključna meta velikohrvatske politike zbog važnog koridora između Hercegovine i srednje Bosne, a u cilju stvaranja tzv. "Herceg-Bosne".

Blaž Kraljević rođen je 17. septembra 1947. godine, u mjestu Lisice, blizu Ljubuškog. Politički aktivista u iseljeništvu je bio od 1967. godine. Po dolasku iz imigracije u Hercegovinu, krajem 1991., postao je šef promidžbe Hrvatske stranke prava, odnosno ogranka HSP-a za BiH, a 15. januara 1991. godine, imenovan je zapovjednikom ratnog stožera HOS-a za Hercegovinu, sa činom pukovnika HOS-a.

Jurišić: Vodstvo Hrvatske sve znalo

Zvonko Jurišić kazao je 2008. kako je  bivši sudija Ustavnog suda Hrvatske Vice Vukojević jedan od najodgovornijih za ubistvo Blaža Kraljevića i osam njegovih suboraca u Kruševu kod Mostara.

"Blaž Kraljević ubijen je od ruke svoje subraće u nekim drugim uniformama i s nekim drugim idejama. Mi smo u vezi s tim pitanjem jasni: za ubojstvo Blaža Kraljevića naš zastupnik u Parlamentu Federacije BiH Stanko Primorac, inače Kraljevićev zamjenik, najodgovornijim smatra Vicu Vukojevića. Odgovorna je i Kažnjenička bojna na čelu s generalom Ivanom Andabakom i svi egzekutori. Vukojević je u političkom smislu najodgovornija osoba kao organizator cijele egzekucije. On je bio prva osoba u pregovorima između HVO-a i HOS-a, dva dana nakon egzekucije prijetio je novom vodstvu HOS-a da će pobiti sve HOS-ovce ako ne pristupe HVO-u i ako se HOS ne rasformira" - tvrdi Juršić koji je uvjeren da je za sve znalo i vodstvo Republike Hrvatske.