Danas, 30. septembra 2026. godine, obilježava se Svjetski dan prevođenja i prevodilaca. Generalna skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 30. septembar Svjetskim danom prevođenja 24. maja 2017. godine. Ovaj dan obilježava se na godišnjicu smrti svetog Jeronima, prevodioca Biblije i zaštitnika prevodilaca.

Prevođenje nije samo prenošenje riječi iz jednog jezika u drugi, nego ponovno stvaranje značenja u novom kontekstu, posebno kada je riječ o Božijoj objavi.

Suočeni smo s Božijom riječju i božanskim čudom

Povodom Svjetskog dana prevođenja, za iransku novinskua agenciju IQNA govorio je akademik Esad Duraković, bosanskohercegovački arabista, istraživač i prevoditelj Kur'ana, o ulozi prevodilaca Kur'ana kao posrednika između božanske poruke i ljudskog razumijevanja.

Durakovićev prijevod Kur'ana na bosanski jezik prvi put je objavljen 2004. godine u Sarajevu, u izdanju Svjetlosti, u tiražu od 7.000 primjeraka. Drugo, značajno revidirano izdanje objavljeno je krajem 2025. godine u izdanju Centra za napredne studije iz Sarajeva.

Govoreći o motivima za prevođenje Kur'ana, Duraković je kazao da je imao više razloga, među kojima je posebno izdvojio vjerski motiv, ali i želju da, kao arabista i prevodilac književnih djela, pokuša prenijeti barem dio stilskih vrijednosti izvornog arapskog teksta.

Prema njegovim riječima, prethodni prijevodi Kur'ana na bosanski jezik uglavnom su bili usmjereni na prenošenje značenja, dok je manje pažnje posvećivano stilskim karakteristikama izvornika.

Duraković je kazao da je tokom više od dvije decenije nakon prvog izdanja nastavio proučavati Kur'an i da je svakog ramazana završavao hatmu.

Tokom tog perioda, kako je naveo, dolazio je do novih uvida i drugačijeg razumijevanja pojedinih dijelova teksta, što ga je navelo da značajno revidira svoj prijevod.

„Tekst je uvijek isti, ali mi više nismo isti ljudi. Vrijeme i okolnosti se mijenjaju, mijenjaju se naša razumijevanja, iskustvo i znanje. Zato se u određenoj mjeri mijenja i naš odnos prema izvornom tekstu.“

On smatra da je prijevod Kur'ana proces koji nikada ne može biti konačno završen.

„Dok god svijet i život postoje, postojat će prijevodi Kur'ana, kao što postoje i tumačenja Kur'ana. Suočeni smo s Božijom riječju i božanskim čudom. Zbog toga je ideja da neki prevodilac svoj prijevod može smatrati konačnim svojevrsna oholost“, kazao je Duraković.

Posebnu pažnju posvetio je stilskim karakteristikama Kur'ana – ritmu, rimama, unutrašnjim rimama, ponavljanjima, sintaktičkim strukturama i drugim književnim elementima.

Istakao je da prevodilac ne može u potpunosti prenijeti ljepotu izvornog teksta, ali treba nastojati čitaocu koji ne poznaje arapski jezik pokazati koliko je njegov stil izuzetan.

Strah čovjeka paralizira, dok ljubav čovjeka usmjerava prema pozitivnom

Govoreći o svom drugom izdanju, Duraković je posebno ukazao na potrebu da se pojedini kur'anski pojmovi ne prevode na način koji mijenja ili sužava njihovo značenje.

Kao primjer je naveo izraz „jewm ed-din“, koji se često prevodi kao „Sudnji dan“, te pojam „takva“, koji se, prema njegovom mišljenju, često povezuje sa „strahom od Boga“, iako može imati značenja poput opreza, budnosti i obazrivosti u odnosu prema Bogu.

„Shvatio sam da su prijevodi naglašavali neku vrstu straha od Boga, dok bi zapravo trebalo naglasiti ljubav prema Bogu. To su dvije potpuno različite stvari. Strah čovjeka paralizira i čini pasivnim, dok ljubav čovjeka usmjerava prema pozitivnom i konstruktivnom djelovanju“, kazao je.

Duraković smatra da doslovan prijevod nije nužno najvjerniji prijevod Kur'ana.

„Izbor doslovnog prevođenja teksta koji ima izuzetno snažne stilske kapacitete veoma je neprikladan, jer se time iz teksta uklanja jedna od njegovih temeljnih dimenzija“, kazao je.

Govoreći o odnosu Kur'ana i savremenog svijeta, Duraković je kazao da je danas prisutna islamofobija, ali da ona nije nova pojava.

Istakao je da bi, prema njegovom mišljenju, trebalo više naglašavati poruku Kur'ana o bratstvu ljudskog roda, različitosti naroda i međusobnom upoznavanju.

„Srce islama je kosmopolitizam kao izraz Božije volje, na čemu smo dužni insistirati“, kazao je Duraković, dodajući da ljudi nemaju pravo presuđivati o vjeri drugih jer je to, prema njegovom mišljenju, u Božijoj nadležnosti.

„Sve nauke – od hemije i fizike do filozofije – islamske su“

Posebno kritički govorio je o odnosu savremenog islamskog svijeta prema Kur'anu.

„Smatram da su učenjaci i vjerski autoriteti u islamskom svijetu, uz poštovanje izuzetaka, doveli islam u stanje određene krutosti i stagnacije. Tradicionalizam je veoma snažan, a konzervativni faktori djeluju veoma intenzivno. To je jedan od razloga zastoja od kojeg danas pati veliki dio islamskog svijeta“, kazao je.

Prema njegovim riječima, došlo je vrijeme za „naučno i institucionalno ponovno čitanje Kur'ana“ kako bi islamski svijet mogao krenuti putem napretka.

„Potrebno je da u ovaj prostor uđe više pozitivnog promišljanja i da se tekst Kur'ana aktivnije sagledava u savremenom kontekstu“, poručio je Duraković.

Govoreći o položaju Kur'ana u savremenom muslimanskom društvu, ocijenio je da se on u velikom dijelu islamskog svijeta danas ponavlja prvenstveno verbalno i ritualno, dok je izgubio dio veze sa stvarnim životnim kontekstom.

„Potrebno je da tekst Kur'ana na nov način uđe u kontekst života. Za obnovu ovog svijeta potrebno nam je svojevrsno ponovno tumačenje“, kazao je.

Na kraju je poručio da bi posebno mladi trebali Kur'anu pristupati s novom vrstom duhovne i intelektualne radoznalosti, a ne ga ograničavati samo na područje obreda i ibadeta.

Prema njegovom mišljenju, važna je i uloga islamskih učenjaka, koji bi trebali preispitati vlastito razumijevanje teksta i savremenog svijeta te prevazići podjelu na „islamske nauke“ i druge nauke.

„Sve nauke – od hemije i fizike do filozofije – islamske su“, kazao je Duraković, ocjenjujući da je podjela na islamske i druge nauke kroz historiju islamskog svijeta imala ozbiljne posljedice.