Islamski informativni list "Preporod" u novom broju donosi intervjue sa trojicom kandidata za reisul-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini – muftijom mostarskim dr. Salem-ef. Dedovićem, muftijom sarajevskim prof. dr. Nedžad-ef. Grabusom i direktorom Uprave za vjerske poslove Rijaseta IZ hafizom prof. dr. Mensur-ef. Malkićem.

Intervjui su pripremljeni uoči izbora za reisul-ulemu, koji će biti održani 10. oktobra, a "Preporod" navodi da su kandidatima postavljena istovjetna pitanja kako bi, kroz intervju, predstavili svoja viđenja tema kojima su se detaljnije bavili u programima.

Dedović: „Zagovaram proaktivnu Zajednicu koja dugoročno planira“

Muftija mostarski Salem-ef. Dedović svoj program predstavlja pod naglaskom „Zagovaram proaktivnu Zajednicu koja dugoročno planira i prepoznaje izazove na vrijeme“.

Dedović ističe da njegov program polazi „s terena i periferije, a ne iz centra“, uz naglasak na potrebu snažnijeg povezivanja Islamske zajednice s ljudima, posebno u manjim sredinama, domovinskim zemljama i dijaspori.

Posebno govori o vakufu kao važnom potencijalu za dugoročnu finansijsku stabilnost medžlisa i džemata, institucionalnoj samostalnosti, potrebi bolje analize stanja i dugoročnog planiranja.

Jedna od tema kojoj posvećuje značajnu pažnju jeste položaj imama. Zalaže se za ujednačavanje primanja imama na nivou Bosne i Hercegovine, uređen radno-pravni status, kontinuirano obrazovanje i stvaranje uslova u kojima će imami moći odgovoriti na sve složenije zahtjeve svoje misije.

Grabus: „Snažan integrirajući sistem i iskorak u poslanju i institucionalnom djelovanju“

Muftija sarajevski Nedžad-ef. Grabus u intervju se zalaže za „snažan integrirajući sistem i iskorak u poslanju i institucionalnom djelovanju“. U svom programu posebno naglašava potrebu za snažnijim integriranjem različitih dijelova Islamske zajednice, uz očuvanje njenog institucionalnog jedinstva i autonomije.

Grabus govori o zalaganju za vladavinu prava, autonomiju djelovanja Islamske zajednice, politički pluralizam i slobodu Bošnjaka, bosanski jezik, multietničko i multireligijsko društvo Bosne i Hercegovine, kao i duhovno i kulturno jedinstvo muslimana Bošnjaka u BiH, Sandžaku, Hrvatskoj, Sloveniji, dijaspori i drugim prostorima.

Posebno mjesto u intervjuu zauzima imamski poziv. Grabus smatra da je potrebno očuvati dostojanstvo imama, urediti njihov radno-pravni status, ulagati u kontinuirane obrazovne programe i organizirati standardizirane seminare na području Islamske zajednice. Zalaže se i za analizu postojećeg stanja i otklanjanje uočenih nedostataka.

Upozorava, između ostalog, da situacija u kojoj fakultetski obrazovani imami godinama rade bez uređenog radno-pravnog statusa može obeshrabriti mlade ljude da se opredijele za imamski poziv.

Malkić: „Osnovna mjera snage Zajednice treba biti džemat“

Hafiz Mensur-ef. Malkić svoj intervju predstavlja pod naslovom „Osnovna mjera snage Zajednice treba biti džemat“.

Malkić u prvi plan stavlja džemat i imama, naglašavajući da se od savremenog imama očekuju različite kompetencije – od poznavanja savremenih tehnologija i komunikacijskih vještina do pedagoškog i savjetodavnog rada.

Posebno govori o potrebi podrške mladim imamima u prvim godinama službe, kao i povezivanja tradicionalnog islamskog obrazovanja sa savremenim znanjima i potrebama društva.

Obrazovanje vidi kao jedno od centralnih pitanja budućnosti Islamske zajednice, uz snažnije povezivanje obrazovnih ustanova s potrebama Zajednice, razvoj interdisciplinarnih istraživanja, međunarodnu saradnju i bolje korištenje potencijala svršenika medresa i islamskih fakulteta.

Govoreći o povratničkim džematima, Malkić naglašava da oni ne smiju biti svedeni samo na pitanje opstanka i održivosti.

Prema njegovom viđenju, potrebno je stvarati uslove za dostojanstven život, rad, osnivanje porodice, obrazovanje djece i razvoj sadržaja koji će džemat učiniti prostorom susreta i povezivanja. Kao jedan od mogućih modela dugoročne podrške navodi osnivanje vakufa medžlisa, čiji bi prihodi mogli doprinositi održivosti džemata.

Preporod u najavi intervjua ističe da je cilj zajedničkih pitanja bio omogućiti čitaocima da sagledaju različite pristupe kandidata pitanjima kojima će se Islamska zajednica suočavati u narednom periodu. Izbor novog reisul-uleme bit će održan 10. oktobra tajnim glasanjem Izbornog tijela.