Arhiv Hercegovačko-neretvanskog kantona organizirat će danas, ponedjeljak, 19. oktobra, obilježavanje godišnjice smrti Hivzije Hasandedića (1915–2003), historičara, arhiviste i jednog od najznačajnijih istraživača kulturno-historijske baštine Mostara i Hercegovine.

Na današnji dan prije tačno 11 godina, 19. oktobra 2015. godine, preminuo je prof. dr. Munib Maglajlić, književni kritičar i književni historičar usmene književnosti. Rođen je 24. marta 1945. godine u Banjoj Luci.

Odlazi naša Bisera Alikadić. Za mene je Bisera Alikadić bila prva pjesnikinja savremene književnosti i modernog doba. Ne zato što je to neko književnoteorijski treba tako imenovati, nego zato što je živjela i pisala prije nego što su mnogi od nas uopće naučili imenovati ono što je ona već odavno znala.

Društvo pisaca Bosne i Hercegovine dodijelilo je Godišnju nagradu za 2025. godinu književniku Semezdinu Mehmedinoviću za roman „Mali roman o tišini“, a odluka je saopćena danas u Galeriji Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH u Sarajevu.

Bisera Alikadić, jedna od najznačajnijih bošnjačkih i bosanskohercegovačkih književnica, preminula je danas, 6. 10. 2026. godine u Sarajevu u 87. godini života. Njeno stvaralaštvo obilježila je književna otvorenost, snažan individualni glas i tematska posvećenost ženi, ljubavi, samoći i ljudskoj slobodi, kao i književni rad za djecu i mlade.

Jedno od najpoznatijih djela svjetske književnosti „Hiljadu i jedna noć“ ponovo je pred bosanskohercegovačkim čitaocima u integralnom prijevodu s arapskog jezika akademika Esada Durakovića. Drugo izdanje objavljeno je u četiri toma, u izdanju Svjetlosti

Roman „Povratak“ bosanskohercegovačke autorice Hatidže Hodžić bit će predstavljen publici u Visokom 18. septembra, nakon što je prethodno promoviran u drugim gradovima Bosne i Hercegovine.

Roman „Povratak“ autorice Hatidže Hodžić nastavlja svoj put kroz Bosnu i Hercegovinu. Nakon niza susreta s čitaocima, nova stanica bila je Gradska biblioteka Travnik, gdje je 28. augusta u prepunoj sali predstavljen roman koji kroz sudbine svojih junaka govori o porodici, ljubavi, identitetu, pripadanju, praštanju i duhovnom sazrijevanju.

U noći sa 25. na 26. august 1992. godine granatirana je i zapaljena sarajevska Vijećnica, tada dom Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine, a u požaru je nepovratno uništeno oko dva miliona knjiga, časopisa, članaka, rukopisa i drugih bibliotečkih jedinica. Od jednog od najtežih napada na kulturno naslijeđe Bosne i Hercegovine danas se navršavaju 34 godine.

Neophodnost povratka Nacionalne biblioteke Bosne i Hercegovine u Vijećnicu i definisanje stabilnog modela njenog finansiranja glavne su poruke obilježavanja 34. godišnjice spaljivanja te institucije kulture koje je održano danas u Sarajevu.