Građanska inicijativa za povratak Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine u sarajevsku Vijećnicu bila je jedna od centralnih tema gostovanja istaknutog bosanskohercegovačkog književnika Semezdina Mehmedinovića u programu BHT1.

Govoreći o razlozima zbog kojih se posljednjih sedmica intenzivno angažirao u ovoj inicijativi, Mehmedinović je kazao da je nakon povratka iz Sjedinjenih Američkih Država prije pet godina doživio veliki šok kada je saznao da knjige nikada nisu vraćene u obnovljenu Vijećnicu.

"Punih 24 godine živio sam u Americi uvjeren da su knjige vraćene u Vijećnicu. Kada sam saznao da nisu, doživio sam veliki šok i počeo javno govoriti o tome", rekao je Mehmedinović.

Podsjetio je da je spaljivanje Vijećnice i Orijentalnog instituta tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu predstavljalo svjesni pokušaj uništavanja kulturnog pamćenja Sarajeva.

"Vijećnica je gorjela zato što su u njoj bile knjige. To je bio ratni cilj. Trebalo je spaliti dva miliona knjiga kako bi se izbrisalo sjećanje jednog grada", istakao je.

Apatija domaće javnosti

Mehmedinović je kazao da ga je nakon povratka u Bosnu i Hercegovinu posebno iznenadila ravnodušnost dijela domaće javnosti prema sudbini Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH.

Istakao je da je o ovom pitanju mnogo govorio za strane medije – francuske, španske i američke – dok je interes domaće javnosti bio znatno manji.

Govoreći o razlozima zbog kojih smatra da knjige još nisu vraćene u Vijećnicu, Mehmedinović je ocijenio da bosanskohercegovački političari državu posmatraju prvenstveno kroz vlastite interese.

"Našim političarima država postoji kao bankomat. Briga o državi gotovo da ne postoji. Institucije poput Nacionalne i univerzitetske biblioteke, Nacionalne galerije, Zemaljskog muzeja, pa čak i javnog servisa, sistematski su zapuštene", rekao je.

Dodao je da se kulturne institucije ne mogu posmatrati kao trošak, nego kao jedan od temelja države.

"Država počiva na ekonomiji, politici i kulturi. Našim političarima ekonomija postoji zbog njihovih interesa, politika zbog vlasti, a kultura ih uopće ne zanima. Zato ne vide vrijednost povratka knjiga u Vijećnicu, nego im je važnije da taj prostor služi za sajmove i vjenčanja", kazao je Mehmedinović.

Ocijenio je da se urušavanjem državnih institucija urušava i sama država.

"Mi smo već u situaciji da kao država jedva postojimo. Sarajevo nije uspjelo postati istinska prijestolnica upravo zato što se decenijama nije ulagalo u kulturu", upozorio je.

Mehmedinović je izrazio uvjerenje da će inicijativa uspjeti.

"Mislim da se to mora dogoditi. Ako se ne dogodi, teško ćemo preživjeti kao društvo", poručio je.

Nova knjiga

U emisiji je predstavio i svoju novu knjigu "Rat je bio budistički samostan", koju je opisao kao svojevrsni umjetnički objekt zbog posebnog dizajna i načina izrade.

Knjiga okuplja tekstove nastajale od 1993. godine do danas, a autor ističe da je želio sačuvati isti jezik i sintaksu kojima je pisao tokom ratnih godina.

Govoreći o njenoj tematskoj okosnici, Mehmedinović je rekao da knjiga polazi od uvjerenja da rat u Bosni i Hercegovini nikada nije u potpunosti završio.

"Iako govori o tragediji, knjiga govori i o neopisivoj ljudskoj bliskosti, solidarnosti i osjećaju zajedništva koji su postojali tokom opsade Sarajeva. Sjećam se trenutaka kada smo, uprkos svakodnevnoj opasnosti, osjećali duboku radost što možemo pomoći jedni drugima. To je također dio istine o ratu", kazao je Mehmedinović.

Njegovo gostovanje na BHT1 uslijedilo je nakon što je na Međunarodnom festivalu književnosti Bookstan pokrenuta javna inicijativa "Vratimo knjige u Vijećnicu", koja je u međuvremenu dobila podršku brojnih pisaca, umjetnika, akademika, kulturnih radnika i građana iz Bosne i Hercegovine i inostranstva, kao i Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH, uz pokretanje online peticije za povratak Biblioteke u njen historijski dom.