Fotografija koja govori više od hiljadu riječi: Tri velikana čije knjige i danas čuvaju pamćenje BiH

Fotografija koja govori više od hiljadu riječi: Tri velikana čije knjige i danas čuvaju pamćenje BiH

Ponekad je dovoljna jedna fotografija da podsjeti koliko je bogata intelektualna historija Bosne i Hercegovine. Upravo takvu uspomenu podijelila je Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine – snimak iz Sarajeva iz 1937. godine na kojem su zajedno Hamdija Kreševljaković, Edhem Mulabdić i Muhamed Hadžijahić.

To nije tek fotografija trojice uglednih ljudi. To je svjedočanstvo jedne epohe u kojoj su se znanje, istraživanje i književnost doživljavali kao temelj očuvanja identiteta Bosne i Hercegovine.

Svaki od njih ostavio je djelo koje nadilazi vrijeme.

Hamdija Kreševljaković svojim je istraživanjima osmanskog perioda, bosanskih gradova, zanata i kulturne baštine postavio temelje moderne bosanskohercegovačke historiografije. Njegove knjige i danas predstavljaju nezaobilaznu literaturu za razumijevanje društvenog i kulturnog razvoja Bosne i Hercegovine. 

Edhem Mulabdić ostao je upamćen kao jedan od najvažnijih bošnjačkih književnika i kulturnih radnika, autor romana *Zeleno busenje*, prvog modernog bošnjačkog romana, ali i kao neumorni prosvjetitelj koji je vjerovao da se narod čuva obrazovanjem, knjigom i vlastitim jezikom.

Muhamed Hadžijahić pripada generaciji istraživača koja je sistematski proučavala historiju, kulturnu tradiciju i duhovno naslijeđe Bosne i Hercegovine, ostavljajući vrijedan naučni opus koji i danas predstavlja važan oslonac historičarima i istraživačima.

Objavom ove fotografije Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine podsjeća da njihova djela nisu tek dio bibliotečkih fondova, nego živo kulturno naslijeđe koje i dalje oblikuje razumijevanje bosanskohercegovačke prošlosti.

U vremenu kada se često govori o potrebi očuvanja kulturnog identiteta, upravo knjige ovih autora potvrđuju da je pamćenje jednog naroda najtrajnije onda kada je zapisano. Njihova djela ostaju nezaobilazno štivo za istraživače, profesore, studente, ali i sve one koji žele razumjeti slojevitu historiju i kulturnu baštinu Bosne i Hercegovine.

Zbog toga fotografija iz Sarajeva iz 1937. godine nije samo pogled u prošlost. Ona je podsjetnik da se budućnost jedne zemlje gradi čuvanjem onih koji su joj ostavili najvrjednije naslijeđe – znanje.

Komentari (0)

Još uvijek nema komentara. Postavite prvi komentar!

Ostavi komentar