Dolazak američke korporacije Bechtel u Bosnu i Hercegovinu ponovo je otvorio pitanje velikih infrastrukturnih projekata i propuštenih prilika iz prošlosti. Tim povodom oglasio se Safet Oručević, bivši gradonačelnik Mostara i direktor Centra za mir i multietničku saradnju, podsjećajući na događaje s kraja devedesetih godina vezane za izgradnju Koridora Vc.

Oručević navodi da su još 1998/99. godine američki Bechtel i turska kompanija ENKA dali prvu ozbiljnu ponudu za izgradnju Koridora Vc kroz BiH. ENKA je tada bila u vlasništvu Šarıka Tare, jednog od najbogatijih turskih privrednika porijeklom iz BiH, dok je Bechtel predvodio američki diplomata Charles Redman.

Prema Oručevićevim riječima, ponuda je uključivala 300 miliona dolara iz američke EXIM banke za projektovanje i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, uz kreditni model sličan onome koji je Hrvatska primijenila u izgradnji svoje mreže autoputeva. Završetak projekta bio je garantovan u roku od oko sedam godina, što bi, kako ističe, omogućilo snažnu infrastrukturnu integraciju, ubrzan ekonomski razvoj i jačanje međunarodne pozicije BiH, ali i otvaranje vrata dodatnim američko-turskim investicijama.

Oručević podsjeća da ga je s projektom upoznao tadašnji predsjednik Alija Izetbegović tokom posjete Turskoj, te da mu je ponuđeno da preuzme vođenje projekta i napusti funkciju gradonačelnika Mostara. Ključni sastanak održan je u Predsjedništvu BiH, uz prisustvo sva tri člana Predsjedništva, premijera Federacije BiH Edhema Bičakčića, te predstavnika Bechtela i ENKA-e.

Kako navodi, premijer Bičakčić je tada odbio ponudu, ističući da Vlada već ima dogovorenog partnera u francuskoj korporaciji Bouygues. Ta odluka izazvala je iznenađenje i razočarenje prisutnih, a Šarık Tara je, prema Oručeviću, ironično poručio da će prvi kilometar autoputa, ako ga ikada izgrade s Bouyguesom, „pozlatiti slojem zlata debljine jednog centimetra“.
Iako je predsjednik Izetbegović upozoravao da bi odbijanje ponude moglo predstavljati tešku historijsku grešku, odluka nije promijenjena. Projekat je propao, Bechtel i ENKA su se povukli, a saradnja s Bouyguesom nikada nije zaživjela.

Oručević ističe da su ekonomske i političke posljedice takve odluke bile ogromne, te podsjeća na kasnije susrete sa Šarıkom Tarom, koji je, kako kaže, iskreno volio BiH i zagovarao velike energetske projekte, uključujući ideju LNG terminala u Pločama ili Neumu.

Na kraju poručuje da je njegov osvrt motivisan aktuelnim pokušajima političkih manipulacija oko nove investicije, te izražava nadu da Bosna i Hercegovina, nakon više od 25 godina, neće ponovo propustiti priliku koju donosi dolazak američkog ekonomskog giganta Bechtela.