Piše: Faruk Vele

Jučer je obilježena 489. godišnjica Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu, koja je skoro pola milenija čuvar znanja, našeg historijskog pamćenja, nauke, duhovnosti, rukopisa i arhivske građe, ali i jedan od simbola Sarajeva. Prije tačno 12 godina „Gazi Husrev-begov dragulj“ svečano je otvorio svoja vrata.

„Gazi Husrev-begova biblioteka je centralni dio naše bosanskohercegovačke memorije, našeg pamćenja i naših kulturnih, naučnih i umjetničkih ostvarenja, našeg bitisanja ovdje i našeg trajanja“, kazao je ranije reisul-ulema Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini dr. Husein-ef. Kavazović.

Osnovana 8. januara 1537. godine, ovo je jedna od najznačajnijih ustanova tog tipa na Balkanu. Danas Biblioteka ima oko 120.000 bibliotečkih jedinica, u koje spadaju rukopisi, knjige, različiti dokumenti i časopisi, te skoro 17.000 rukopisnih djela. Spomenute jedinice pisane su na arapskom, perzijskom, bosanskom i još nekim evropskim jezicima.

Čuvari znanja

Rukopisi potječu iz raznih krajeva islamskog svijeta, osobito iz velikih i značajnih kulturno-naučnih centara kao što su Istanbul, Mekka, Medina, Kairo, Bagdad… Značajan broj ovih rukopisa potječe iz bosanskih gradova i sela, gdje su mnogi Bošnjaci, muslimani pisali originalna djela ili prepisivali knjige drugih autora iz svih tada poznatih naučnih disciplina.

S obzirom na to da Gazi Husrev-begova biblioteka u svojoj dugoj historiji nikada nije imala namjenski izgrađenu zgradu za čuvanje i korištenje njenog knjižnog blaga, 2003. godine započeli su radovi na izgradnji adekvatne i savremeno opremljene zgrade Biblioteke. Izgradnja modernog objekta od 2003. do druge polovine 2013. godine odvijala se i realizirala u tri faze: betonski radovi, zanatski radovi te opremanje objekta.

Izgradnjom nove zgrade Biblioteka se vratila u svoj dom, tamo gdje je i osnovana, u kompleks Gazi Husrev-begova vakufa.

Budući da se 22. januara navršava i tačno 33. godišnjica od uspostavljanja diplomatskih odnosa Bosne i Hercegovine i Države Katar, važno je podsjetiti da je upravo Država Katar imala posebno važnu ulogu u tome da se Biblioteka „vrati u svoj dom“. Naravno, uz Islamsku zajednicu u BiH, domaće pregaoce i istaknute zvaničnike.

Katar je jedna od država „koje već dugi niz godina ulažu u ekonomski, socijalni i kulturni razvitak BiH“. Izgradnja objekta krenula je prije tačno 20 godina zahvaljujući donaciji Države Katar i njenog tadašnjeg emira šejha Hamada bin Khalife Al Thanija.

„Vizionarski duh velikog Gazi Husrev-bega ovu biblioteku je utemeljio 1537. godine. Dobrotvori, narod i vlada prijateljske Države Katar danas na dar narodu BiH predaju novu zgradu Biblioteke, koja će omogućiti da Gazi Husrev-begova vizija traje“, bile su riječi glumca Izudina Bajrovića, nakon kojih su studenti Mediha Zukić i Adnan Zahirović otkrili ploču pred reisul-ulemom Kavazovićem i ministrom vakufa Države Katar dr. Gajsom bin Mubarek Ali Umranom Al-Kuwwarijem.

Koliko je Katar darovao?

Donacija Države Katar, kako je tada prenio list „Preporod“, omogućila je „realizaciju dugogodišnje ideje o izgradnji namjenske zgrade Gazi Husrev-begove biblioteke“.

„Ostat će zauvijek upamćena, za nas historijska rečenica tadašnjeg emira šejha Hamada bin Khalife Al Thanija: ‘Ovo je naš projekt’, kada je u Dohi u oktobru 2002. godine obećao finansiranje nove izgradnje Gazi Husrev-begove biblioteke. Ukupna donacija Države Katar za izgradnju nove zgrade Biblioteke u Sarajevu iznosi oko 8.850.000 američkih dolara (USD), odnosno oko 13.000.000,00 KM. Zato hvala Državi Katar, hvala njenom bratskom narodu, hvala emiru Države Katar šejhu Tamimu bin Hamadu Al Thaniju na ovom velikom daru“, kazao je u svom obraćanju direktor Biblioteke dr. Mustafa Jahić.

Ministar Al-Kuwwari je tim značajnim povodom naglasio značaj biblioteka za ljudski prosperitet uopće.

„Mi, Država Katar, pod vođstvom emira Al Thanija, znamo koliko je bitno da se naobrazba muslimanske zajednice uzdiže, kao i ljudske zajednice uopće, uz davanje akcenta na intelektualni razvoj ljudi u cilju jačanja mira u svijetu. Podrška Katara biblioteci jeste podrška instituciji koja je u prošlosti izgradila veliki intelektualni potencijal; ona je dala čitave generacije učenjaka koji su nosili islamsku misao stoljećima. Na taj način se čuva islamsko i kulturno naslijeđe ljudske civilizacije“, naveo je Al-Kuwwari.

Poručio je da Država Katar, pod vodstvom šejha Tamima, „želi posvetiti svu pažnju svim narodima u služenju islamu kroz služenje umjerenosti i na taj način sačuvati sliku umjerenosti koja jeste islam“.

„Ne mogu da ovom prilikom ne zahvalim šejhu Tamimu bin Hamadu i njegovom ocu, koji ulažu ogromne napore i daju izuzetan doprinos jačanju kulture tolerancije i međusobnog uvažavanja te služe islamu i muslimanima, kao i ljudima općenito, i u Kataru i u cijelom svijetu“, poručio je.

„Svjedočimo ljubavi i plemenitosti“

Prilikom otvorenja zgrade 15. januara 2014. godine reis Kavazović je istakao da je ovo „veliki dan za muslimane“ i Islamsku zajednicu u BiH, jer je „naše historijsko pamćenje dobilo novi dom, nove odaje i utočište“.

Naravno, ovaj veliki posao nije mogao biti okončan bez pomoći tadašnjeg emira Države Katar, plemenitog Hamada bin Khalife Al Thanija, neka ga Allah poživi i sačuva, čijoj plemenitosti i ljubavi svjedočimo. Izgradnja Gazi Husrev-begove biblioteke podsjetila nas je na velika djela vaših predaka od Sinda do Andaluzije. Sarajevo je imalo čast da bude jedno od njih.

„Gospodine ministre, zahvaljujemo se narodu i vladi Države Katar, premijeru Abdullahu bin Nasseru bin Khalifi Al Thaniju i Vama osobno na iskazanoj pažnji koju ste posvetili realizaciji ovog projekta.“

Brojni mediji izvještavali su tih dana januara 2014. sa svečanosti u Sarajevu. List „Dnevni avaz“ proglasio je ministra Al-Kuwwarija „ličnosti dana“, naglašavajući da je „Katar ovom značajnom donacijom još jednom potvrdio da je prijatelj naše zemlje te da ruku želi pružiti tamo gdje je najpotrebnije“. „Oslobođenje“ je prenijelo da je svečano otvorenje Biblioteke „istinski blagdan kulture i pamćenja“, a „Dnevni list“ je podvukao da je „Katar darovao knjižnicu“.