Politički analitičar Jasmin Mujanović komentarisao je sjednicu Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o Bosni i Hercegovini, ističući nekoliko ključnih zaključaka o ulozi Rusije, stavu Sjedinjenih Američkih Država i nastupu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića.

Mujanović je naveo da nije iznenađenje što Rusija nije stavila veto na produženje mandata misije EUFOR-a, jer time, kako tvrdi, zadržava vlastiti uticaj u Bosni i Hercegovini – prvenstveno kroz mađarski kontingent.

„Rusija zna da bi, ako bi EUFOR bio ukinut, NATO preuzeo mandat. Zbog toga i Sarajevo i njegovi međunarodni partneri trebaju prestati strahovati od ruskih prijetnji vetom i raditi na jačanju značaja same misije. Prvi korak u toj transformaciji mora biti smanjenje, ako ne i potpuno uklanjanje, mađarskog prisustva u EUFOR-u“, poručio je Mujanović, prenosi Politicki.ba.

Govoreći o nedavnoj odluci Sjedinjenih Američkih Država da suspenduju sankcije protiv Milorada Dodika i struktura koje ga podržavaju, Mujanović je ocijenio da zvanično objašnjenje nije uvjerljivo.

Prema njegovim riječima, američka administracija tvrdi da se odluka temelji na “pomirljivim potezima” entitetske skupštine Rs, koja je povukla paket secesionističkih akata. Međutim, kako podsjeća Mujanović, te odluke su već ranije poništile institucije Bosne i Hercegovine.

„Ovo obrazloženje nije uvjerljivo, posebno imajući u vidu Dodikovo intenzivno lobiranje u Sjedinjenim Državama. Razlika između simboličnih poteza koje je povukao i široke američke reakcije je ogromna“, naglasio je Mujanović.

Dodao je da širi narativ koji trenutno promoviše američka administracija – da se više ne bavi “izgradnjom nacija”, već podržava lokalne dogovore i istovremeno brani Dejtonski sporazum i suverenitet BiH – zapravo predstavlja povratak na pristup iz perioda Baracka Obame.

„Ako je istina da SAD sada usvajaju neku vrstu politike ‘Obama 3.0’ prema zapadnom Balkanu, to nije idealno, ali nije ni katastrofalno. Takav pristup barem otvara prostor Evropskoj uniji da pokuša definisati vlastitu relevantnost u BiH i regiji – iako, nažalost, EU to nije uspjela u protekle tri decenije“, poručio je Mujanović, dodajući da Brisel za takve neuspjehe ne može kriviti ni SAD ni regionalne vlade.

Mujanović je posebno izdvojio nastup Ujedinjenog Kraljevstva na sjednici Vijeća sigurnosti, koje je, kako kaže, imalo “najsnažniju izjavu dana”.

Britanski predstavnik izrazio je podršku institucijama BiH, njenom evroatlantskom putu, kao i Uredu visokog predstavnika i korištenju bonskih ovlaštenja.

„To je jasan signal Sarajevu, ali i Prištini, Podgorici i drugim demokratskim državama u regiji, da obnove kontakte s Londonom“, naveo je Mujanović.

U osvrtu na domaće lidere, Mujanović je istakao da Željko Komšić zaslužuje priznanje za, kako je rekao, “koherentan i ozbiljan nastup pred Vijećem sigurnosti UN-a”.

„Komšić je ispravno razlikovao Christiana Schmidta kao nepopularnog visokog predstavnika od same institucije OHR-a. Naglasio je da bi zatvaranje OHR-a bez ispunjenja formule 5+2 predstavljalo napuštanje Dejtonskog sporazuma. Također je istakao da je imenovanje novog visokog predstavnika samo privremeno rješenje, te da Bosni i Hercegovini trebaju sveobuhvatne političke i ustavne reforme“, napisao je Mujanović.

Dodao je da je Komšićev apel za pomoć u reformskom procesu vjerovatno bio upućen prije svega Evropskoj uniji i Ujedinjenom Kraljevstvu, s obzirom na to da je Washington jasno stavio do znanja da se neće direktno uključivati u te procese, iako podržava domaće inicijative.

„Volio bih da je Komšić barem spomenuo presude Evropskog suda za ljudska prava u kontekstu šire reforme, ali suština njegovog izlaganja bila je ispravna“, zaključio je Mujanović.