U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu danas je održan okrugli sto povodom 120. godišnjice rođenja akademika Hamdije Ćemerlića.

Program je realizovan u okviru Tezkiretname, programa institucionalnog obilježavanja datuma rođenja ličnosti značajnih za islam, muslimane i Islamsku zajednicu, prenosi Preporod.

Vlastita sjećanja na akademika Ćemerlića i njegov doprinos društvu i Zajednici, ovom prilikom je predstavio reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović. 

– Ćemerlićev život se može razumjeti kao simbol snage i otpora, koji nije umanjivan ni pred najvećim izazovima. Njegova riješenost da ostane čvrst u svojim uvjerenjima, bez njihova kompromitiranja, čini ga izuzetnom ličnošću koja je ostavila dubok trag u historiji našeg naroda, države Bosne i Hercegovine i Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini – poručio je reisul-ulema Kavazović. 

Istakao je da je istrajnost u vlastitim uvjerenjima najveća vrijednost koju je akademik Ćemerlić ostavio generacijama nakon sebe.

– Njegovi život i djelo ostaju nam svijetli primjer i pouka kako i u teškim vremenima valja ustrajavati na vrijednostima u koje se vjeruje. Primjer akademika Hamdije Ćemerlića ostaje među nama kao svjetiljka koja osvjetljava jednu značajnu dionicu puta Bosne i Hercegovine i Islamske zajednice u njoj – kazao je reisul-ulema. 

Ćemerlićev akademski put

Akademik Ćemerlić školovao se u Sarajevu i Beogradu, a doktorat je stekao na Pravnom fakultetu u Parizu 1936. godine.

Početkom 1938. godine izabran je za docenta na Višoj islamskoj šerijatsko-teološkoj školi u Sarajevu, a 1942. godine za vanrednog profesora. 

Po osnivanju Pravnog fakulteta, 1947. godine, dr. Ćemerlić je izabran za profesora ustavnog prava i na tom mjestu ostao do odlaska u penziju 1974. godine.

– Njegov put od sarajevske gimnazije, preko beogradskog Pravnog fakulteta, pa sve do doktorske titule sa Sorbone, ne svjedoči samo o njegovoj intelektualnoj širini već i o neutaživoj žeđi za znanjem. Njegov povratak iz Pariza nije bio bijeg u sigurnost akademskih zidova, nego povratak u srce naroda kojem je želio služiti – izjavio je predsjednik Sabora IZ Edhem Bičakčić. 

Obilježavanje 120 godina rođenja akademika Ćemerlića, napomenuo je Bičakčić, je vrijeme u kojem se još može uočavati njegov trag u temeljima naše naučne misli, identiteta i institucionalnog razvoja.

– Naslijeđe akademika Ćemerlića svjedoči o hrabrosti, viziji i posvećenosti koju je donosio u svijet nauke i društvenog angažmana – istakao je Bičakčić. 

Aristokratski maniri

Naučni i stručni opus dr. Hamdije Ćemerlića čine radovi koji se bave različitim segmentima pravne nauke.

Pisao je radove iz ustavnog prava, pravne historije Jugoslavije i Bosne i Hercegovine, historije državnih i političkih institucija BiH, kao i radove o islamskim ustanovama i organizaciji Islamske zajednice

– Profesor Ćemernić je bio ličnost aristokratskog uspravnog hoda, bio je znamenit bosanski beg s evropskim doktoratom i autoritetom – poručio je predsjednik Organizacionog odbora, akademik Hilmo Neimarlija. 

U uvodnim obraćanjima okruglog stola su govorili i dekan Fakulteta islamskih nauka prof. dr. Mustafa Hasani i dekanesa Pravnog fakulteta prof. dr. Zinka Grbo.

O različitim aspektima društvenog i akademskog djelovanja akademika Ćemerlića govorili su dr. Ekrem Tucaković, akademik Enes Karić, akademik Mirko Pejanović, dr. Dženita Sarač-Rujanac i viši asistent Harun Išerić.