Hrvatski premijer Andrej Plenković BiH posjećuje u trenutku izuzetno složenih odnosa između dvije zemlje. Politička koplja lome se oko Pelješkog mosta i Izbornog zakona BiH, prenosi DW.

Hrvatski premijer Andrej Plenković političar je euroatlantskih opredjeljenja s posve jasnim zauzimanjem za uključivanje Bosne i Hercegovine (BiH) i u Evropsku uniju (EU) i Organizaciju Sjevernoatlantskog ugovora (North Atlantic Treaty Organization - NATO), jer je takvo geopolitičko pozicioniranje BiH instrument za stabiliziranje prilika na jugoistoku Europe.

Ovo je u komentaru za Deutsche Welle kazao politički analitičar Pejo Gašparević, naglašavajući da se u Plenkovićevom pristupu BiH može iščitati ona geopolitička orijentacija koja želi odagnati širenje ruskog utjecaja u BiH i na Balkanu uopće.

„Za širenje ruskog uticaja se, s druge strane, otvoreno zauzima predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik. U aktualnoj političkoj podijeljenosti u BiH na pro-NATO gibanja koja zastupaju hrvatska i bošnjačka politička klasa i anti-NATO dinamike koju predvodi predsjednik RS-a Dodik, posjeta hrvatskog premijera Plenkovića BiH značit će i potporu jačanju euroatlantskih snaga u BiH. Udahnjivanje novih euroatlantskih političko-diplomatskih energija u BiH ima svoje razloge pošto srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić dozirano smanjuje tonalitet anti-NATO raspoloženja u Srbiji“, kaže Gašparević.

No, relacije BiH-NATO trenutno su u sjeni političkih razmimoilaženja Sarajeva i Zagreba oko izgradnje Pelješkog mosta. Ipak, nakon pisama ministra civilnih poslova BiH Adila Osmanovića i ministra pravde BiH Josipa Grubeše zvaničnicima u Hrvatskoj, u kojima su ministri iz BiH iznijeli oprečne stavove oko izgradnje Pelješkog mosta, uslijedile su pomirljive izjave članova Predsjedništva BiH Dragana Čovića i Bakira Izetbegovića.

Naš sagovornik naznačava da bi posjeta hrvatskog premijera BiH mogla biti poticaj bržem reformiranju Izbornog zakona „kako bi se omogućila institucionalna ravnopravnost Hrvata u BiH".

„Plenković je više puta isticao kako je izmjena Izbornog zakona u BiH ključna upravo radi osiguranja legitimne  zastupljenosti Hrvata u BiH, s obzirom na to da smo u prošlosti doista bili svjedoci zloporabe postojećeg Izbornog zakona te se, nažalost, događalo da u izboru hrvatskog predstavnika odlučuju glasovi odnosno stranke drugih naroda. Takvo zauzimanje za promjenu Izbornog zakona u BiH Plenković je otvoreno zastupao i nitko mu iz EU nije prigovarao zbog navodne umiješanosti Hrvatske u unutrašnje bh. prilike. To bi moglo značiti da njegove težnje za izmjenom Izbornog zakona u BiH imaju i prešutnu podršku moćnika iz Europske unije",

Ističe Gašparević.  On vjeruje da će službeni Zagreb narednih mjeseci pojačati političko-diplomatski angažman na izmjeni Izbornog zakona u BiH.

Hrvatski premijer Andrej Plenković u subotu (2.9.) boravi u Žepču, Tuzli i Orašju. U Žepču je na dnevnom redu razgovor s općinskim čelnicima i obilazak industrijske zone u tom gradu. U Tuzli se hrvatski premijer sastaje sa članovima koordinacije hrvatskih i katoličkih udruženja te posjećuje gradilište Hrvatskog kulturnog centra „Sveti Franjo". Najavljeno je da Plenković jednodnevnu posjetu BiH završava u Orašju uz prisustvo otvaranju festivala „Dani hrvatskog filma". Tokom posjete BiH najavljeni su i susreti hrvatskog premijera sa političkim predstavnicima bh. Hrvata.