Postoji jedan neispisani ugovor koji se nudi Bošnjacima u ovoj regiji. Možeš biti folklorni Bošnjak i tada si svugdje dobrodošao. Možeš nositi fes na kulturnoj manifestaciji. Možeš kuhati bosanski lonac na nekom festivalu raznolikosti. Možeš biti egzotičan, topao, gostoljubiv, duhovit. Možeš imati svoju džamiju, svog muftiju, svoju baklavu.

Bosanski pisac Derviš Sušić više puta u svojim knjigama opisuje obrvu, podignutu ili u pokretu, kao znak iskazivanja moći i samopouzdanja. „… svaki Kudelj ima po jednog Besimbega čija se obrva pita“ (Nevakat); „… pa mi obrvama naredi…“ (Pobune). U Parergonu navodi da bi u nekim kriznim trenucima jedna podignuta begovska obrva govorila više od galame i rasprave mnoštva

Izjava o osudi govora mržnje, islamofobije i lažnih narativa o Bošnjacima i Bosni i Hercegovini, koja je potpisana 18. maja, snažan je apel svijetu poslan iz Sarajeva za očuvanje temeljnih vrijednosti ljudskih prava, međusobnog poštovanja i suživota, te upozorava na sve prisutniji trend porasta islamofobije u savremenom društvu.

Sredinom ljeta 1991. jugoslavenska kriza internacionalizovana je. Međunarodna zajednica preuzela je ulogu medijatora, uglavnom zapadnoevropske zemlje. Rusija se nalazila u krizi raspada Sovjetskog saveza i nije imala značajnu ulogu. Sjedinjene Američke Države nisu bile previše zainteresovane i rješavanje jugoslavenske krize prepustile su zapadnoevropskim zemljama, odnosno Evropskoj zajednici.

Nakon paljevine službenog automobila gradonačelnika Mostara Marija Kordića bosanskohercegovačku javnost su preplavile osude tog vandalskog čina. Posebno su bile dramatične kvalifikacije s pozicija hrvatske politike u BiH i iz njihove centrale u Zagrebu.

Ako sam bilo šta naučio u svojoj novinarskoj karijeri onda je to da nikako ne treba vjerovati da se o nekoj temi „ne pregovara“, samo zato jer su to „negirale diplomate“ ili čuveni „predstavnici međunarodne zajednice“.

“Imati ili biti” naslov je djela čuvenog socijalnog psihologa Ericha Fromma iz 1976. godine. Fromm je u svom djelu, nastojao ukazati na suštinsku razliku između “imati” i “biti”.

Istanbul je nedavno bio domaćin važne proslave i prijema povodom Dana državnosti Crne Gore. Trebala sam prisustvovati zajedno s prijateljicom iz bosanskog konzulata, ali sam morala odsustvovati zbog poslovnih obaveza. Bilo mi je kasnije jako žao što sam propustila taj događaj, pogotovo kad mi je ona ispričala kako je događaj okupio neke od najistaknutijih balkanskih ličnosti zajedno s vodećim turskim predstavnicima, uključujući ministra vanjskih poslova Hakana Fidana.

Ali kako god: kad govore o Sarajevu, najviše govore o sebi, ne shvaćajući u svom egomanijskom nadahnuću da niko nije niti može biti veći od bilo kog grada, pogotovo grada kao što je Sarajevo.