Perzijski jezik i iranska kultura u posljednje vrijeme sve više su prisutni na području zemalja bivše Jugoslavije. To se posebno odnosi na područje Bosne i Hercegovine, koje je u velikoj mjeri historijski povezano s Iranom. U prošlosti se o odnosima ove dvije zemlje većinom govorilo u političkom kontekstu, što je rezultiralo manjom informiranosti bosanskohercegovačke javnostima o velikoj sličnosti u običajima iranskog i bošnjačkog naroda.

http://balkans.aljazeera.net/blog/zasto-je-sarajevo-zaboravilo-mirzu-idrizovica?fbclid=IwAR16lbUEunLyKEyjZUzV7h8Y_30DTZpcZMHgziVdupqHsecswC9AYYXv6lQ

Centar za strategijske studije Međunarodnog foruma Bosna organizirat će sutra u Sarajevu javnu raspravu "Kako razumijevati bosansku budućnost?", uz predstavljanje knjige "Tragom drevnih Bošnjana: Bosanska država i nacionalni identitet(i) kroz historiju" Tanera Aličehića i Đenana Galešića.

U znak sjećanja na Enesa Ratkušića, Upravni odbor Udruženja Stočana „Bregava“ uspostavio je nagradu za najbolji literarni rad maturanata Srednje škole Stolac, a koja će se zvati po ovom istaknutom sociologu, novinaru, književniku i publicisti, koji je preminuo nakon iznenadne i kraće bolesti 20.juna ove godine u 62. godini života.

U sarajevskoj Vijećnici večeras je održana svečana dodjela nagrade "25. novembar" za životno djelo iz oblasti književnosti koju je ove godine dobio jedan od najvećih živućih književnika BiH, akademik Abdulah Sidran.

Jedan od najvećih živućih književnika BiH, akademik Abdulah Sidran, dobitnik je nagrade „25. novembar“, koja će mu biti uručena večeras u sarajevskoj Vijećnici.

Samo naizgled doima se da je djelo Maka Dizdara u potpunosti poznato i valorizirano, a njegovo mjesto u kanonu bosanskohercegovačke književnosti trajno određeno. Ali, taj osjećaj je krajnje varljiv i svako fundamentalno propitivanje Makove književne zaostavštine dovodi tragaoca do otkrivanja razočaravajuće istine.

Nedžad Ibrišimović privlačio je pažnju svojom osebujnom pojavom ne ostavljajući nikoga ravnodušnim, jer sve je u njegovom ponašanju nagovještavalo da je riječ o osjetljivom, tankoćutnom, a istovremeno silovitom čovjeku, koji nije pravio životne kompromise.

U povodu početka „Šantićevih večeri poezije“ koje traju od 6. do 28. oktobra ove godine, direktor Centra za mir Safet Oručević prisjetio se otvaranja Večeri 24. augusta davne 1997. godine.

Bh. književnik Semezdin Mehmedinović dobio je nagradu Mirko Kovač za najbolji roman. Mehmedinović je nagradu dobio za roman “Me’med, crvena bandana i pahuljica” u izdanju Frakture iz Zaprešića.