Za sevdalinku bi mogli reći da predstavlja jedan od velikih neotkrivenih svjetskih muzičkih stilova, koji se ljepotom može mjeriti sa portugalskim fadom i argentinskim tangom

Prvi pjesnici ljubavne pjesme poznate pod nazivom sevdalinka, tj. oni pojedinci koji su začeli ovaj lirski iskaz kao tradicijski, muzičko-poetski, folklorni izraz novog načina života stanovništva gradskih sredina nakon pada Bosne pod osmansku vlast – ostaju u tami zaborava davnih godina proteklih stoljeća...

Tekst prof. dr. Džemaludina Latića "Bosanski ikavski jezik u Skopaljskoj dolini", koji je jučer objavljen na bh. informativnom servisu INS.ba, razvio je zanimljivu debatu u našim intelektualnim, odnosno kulturnim krugovima

Čuveni sarajevski ljetpopisac, Mula Mustafa Bašeskija, "skromni rob Božji" koji je punih 58 ispisivao hroniku grada na oblama Miljacke, pored društvenih, ekonomskih i političkih zbivanja, posebno je revnosno bilježio događaje koji se tiču raznih bolesti što su u to vrijeme harale po Sarajevu i Bosni

Jedna od najboljih interpretatorki sevdalinki u BiH Izeta Beba Selimović preminula je jutros u Sarajevu, potvrdila je Feni njena obitelj.

U svakoj velikoj i samosvjesnoj kulturi čak i obično spominjanje pravopisa važan je društveni događaj, a u kulturama koje su brojem svojih govornika relativno male izrada, a zatim i objavljivanje jednog takvog leksikona zahtjevan je poduhvat

Skender Kulenović i Branko Ćopić, na putu iz Bihaća, naišli su u Zagreb, te sam predrožio Krleži da dođe s Belom i, uz Skendera i Branka, budu moji gosti na ručku. Susret kolega po peru bio je vrlo srdačan. Sjeli samo na terasu. ( … )

Zašto je časopis Život dvobrojem 11-12 za novembar i decembar 1970. postao ne samo razlogom oštrih napada nego, iz današnje perspektive, i historijski bitan prilog suočavanju i otporu otvorenoj srpskoj jezičkoj kolonizaciji bosanskohercegovačkog prostora? Jedna značajna skupina tekstova koje je polučila anketa urednika Života predstavljat će – u kontekstu tog vremena – (i) svojevrsnu suprotivu jezičkoj kolonizaciji bosanskohercegovačkog prostora

Služenje jezikom, složenim sistemom znakova za komuniciranje, jedna je od najznačajnijih sposobnosti kojima su ljudi kao vrsta uspjeli ovladati. Budući tako važan, jezik je često tema svakodnevnih razgovora, medijskih izvještaja, političkih govora, naučnih rasprava i kolumnističkih mudrovanja. Jedna od najčešćih “jezičkih” tema u svim tim diskursima jeste imenovanje jezika u Bosni i Hercegovini. Tema najčešće nosi naziv bosanski jezik

Renomirani turski pisac Orhan Pamuk izjavio je kako ne vjeruje da tehnologija ubija ljubav, ali upozorava da s dubokim i iskrenim osjećajima ljubavi dolazi i bol