“Kada se ljudi zajedno smiju oni nisu stari ili mladi,  učitelji i učenici, radnici i šefovi. Oni postaju jednostavno grupa ljudskih bića“ kaže izreka, a svakodnevna praksa često potvrđuje i ističe društveni aspekt humora unutar kojeg najbolje možemo razumjeti njegovo djelovanje i funkciju.

Kakva će ona biti zavisi od stila humora za koji se opredijelimo. Pri tom imamo četiri izbora, dva se odnose na pojedinca, a dva na interpersonalne odnose.

Dva su u grupi adaptibilnih kapaciteta i imaju pozitivan efekat, dok druga dva imaju suprotan predznak.

Stil humora koji koristimo kako bi unaprijedili svoj odnos sa drugim ljudima zovemo afilijativni stil humora. Opisuje se kao afirmativan i neprijeteći, a osobe koje ga koriste zabavljaju druge šalama, smiješnim pričama i drugim vrstama zasmijavanja.

Ekstraverti su, samouvjereni, mogu zbližiti  ljude i reducirati interpersonalne tenzije. Stoga je za uspješnost u bavljenju određenim zanimanjima ili rukovodećim funkcijama afilijativni stil humora iznimno važan. Istraživanja potvrđuju da uspješni lideri daju tri puta više duhovitih odgovora od prosječnih, te time šalju pozitivne poruke koje mijenjaju emocionalni ton interakcije.

Studija Harvard Business Review-a pokazala je da su direktori sa smislom za humor brže napredovali u karijeri, a neki i zarađuju više od onih bez smisla za humor. Osim toga, humor kao komunikacijska vještina ima veliki značaj u procesu zapošljavanja. Istraživanje provedeno na uzorku od 737 direktora vodećih američkih kompanija pokazuje da bi 98 % njih radije zaposlilo kandidata sa dobrim smislom za humor.

U situaciji koju sam opisala u proslosedmičnoj kolumni, kada se iz neugodne situacije „vadite“ isticanjem vašeg posebnog cilja da zabilježite rekord koilko puta nešto pogrešno možete uraditi, koristite samouzdižući stil humora. Više je fokusiran na pojedinca i osobe koje koriste ovaj stil humora imaju vedar pogled na svijet.

Za njih humor predstavlja način reduciranja stresa i pomaže u održavanju konstruktivnog pogleda na život. Pozitivno je povezan sa samopoštovanjem i pozitivnim emocijama. Najjednostavnije se opisuje kao tendencija da nas često zabavlja životni nesklad u frustrirajućim situacijama.

Ipak, postoji i druga strana medalje, a to su samoporažavajući i agresivni stil humora. Samoporažavajući stil humora prisutan je kod osoba koje od sebe prave budale s ciljem zasmijavanja drugih. Oni koriste humor kako bi izbjegli negativne emocije i misli o samima sebi. Pozitivno je povezan sa anksioznošću, depresijom, hostilnošću i drugim negativnim emocijama, što znači da što ste anksiozniji ili depresivniji to ćete više koristiti ovaj stil humora.

Agresivni humor uključuje ismijavanje i pretjerano zadirkivanje i odaje privid dobrog osjećanja kroz ismijavanje drugog. Odnosi se na korištenje sarkazma, ironije i izrugivanja. Osobe koje koriste ovaj stil humora ne mogu se kontrolirati da ne kažu nešto smiješno na račun druge osobe, bez obzira kako će to uticati na nju.

Ova kratka analiza stilova humora mogla bi ponuditi odgovor na pitanje da li nas naš svakodnevni humor liječi ili truje. Svakako možemo zaključiti da nije bitno samo postati i osjećati se dijelom neke grupe ljudi koji se smiju, nego kakvi ćemo nakon smijeha postati i ostati.

Samo da ne odaberemo: da nije tužno bilo bi smiješno