Muftija Nedžad Grabus susreo se u četvrtak, 24. septembra 2026. godine, u Banja Luci, s muftijom Ismail-ef. Smajlovićem u povodu predstavljanja programa za izbor reisul-uleme za mandatni period 2026-2033. Susretu su prisustvovali dr. Samed Omerdić, rukovodilac vjersko-prosvjetne Službe Muftijstva, Kenan-ef. Bajrić, glavni imam MIZ Kiseljak, Zakir-ef. Ljubović, glavni imam MIZ Kakanj i Ramiz-ef. Zubača, glavni imam MIZ Vareš. 

Tom prilikom muftija Nedžad Grabus predstavio je program rada prisutnim članovima izbornog okruga Banja Luka. U nastavku prenosimo obraćanje muftije Grabusa.

Poštovani muftija Ismail-ef. Smajlović, poštovani glavni imami, predsjednici izvršnih odbora, članovi i članice Sabora, poštovani direktore, svi prisutni es-selamu alejkum!

Zahvaljujem se muftiji Ismail-ef. Smajloviću na organizaciji ovog susreta i svima vama na dolasku. Proces izbora za reiusul-ulemu dugo traje i svi se kao pripadnici Zajednice susrećemo sa mnogim pitanjima koja su važna za njeno funkcioniranje. Zato ovaj proces pokazuje snagu Zajednice, našeg zajedničkog dobra, molimo Allaha, dž.š., da nam pomogne da se ovo hairli zaključi. Teško je govoriti pred Ismail-ef., koji je bio i jeste jedan od stubova IZ, dugo vremena, kao glavni imam u Kreševu, Sarajevu, vojni muftija, a onda jedan od kreatora i nosilaca postojećeg načina i sistema djelovanja Islamske Zajednice, posebno od 2012. i nakon usvajanja novog Ustava 2014. kao direktor Uprave za pravne poslove, pa vjerske i sada kao muftija banjalučki. S obzirom na sve navedeno vjerovatno među nama najbolje poznaje postojeći sistem Islamske zajednice, način donošenja odluka i sami proces izbora, jer je više puta učestvovao na izborima u pobjedničkim ekipama od 1998.

Ali još mi je teže govoriti pred vama, drage kolege, glavni imami. Neke od vas poznajem dok ste bili golobradi mladići koji su na ruševinama iz pepela dizali, podizali i gradili infarstrukturu džemata, medžlisa, porušenih džamija, vakufskih objekata, ali ste istovremeno gradili i džemat, podizali porušene ljudske živote, gradili dostojanstvo i povjerenje džematlija i lokalnih zajednica u teškim godinama poslije uspostavljanja mira u Bosni i Hercegovini.

Zato  želim pojedinačno poselamiti glavne imame: Fikret-ef. Čelenka, glavni imam u Prnjavoru, Ermin-ef. Vučkić, glavni imam u Ključu, Samir-ef.Delić, glavni imam u Kotor Varoši, Safet-ef. Beganović, glavni imam u Bosanskoj Dubici, Muris-ef. Abdurahmanović, glavni imam u Derventi, Sedin-ef. Oruč, glavni imam u Bosanskom Brodu, Mufid-ef. Huskić, glavni imam u Mrkonjić Gradu, Zejnil-ef. Latifović, glavni imam u Bosasnkoj Gradišci i hafiz Muamer-ef. Okanović, glavni imam u Banjoj Luci. 

Molim Allaha, dž.š., da vas nagradi za vaše predano služenje Islamskoj zajednici. Vi nikada niste imali luksuz osiguranog budžeta  i sigurnih sredstava za rad vaših medžlisa i džemata, i danas ne možete bez stalnog rada imati ni svoje plaće, ali nikada niste odustali i danas radite za dobro cijele Islamske zajednice i čuvate sistem i red na kojem je uspostavljena.

Poštovani,

U ovim procesima se otvaraju važna pitanja za djelovanje Islamske zajednice, mnoge rasprave su korisne i mogu pomoći u poboljšanju artikuliranja i definiranja važnih tema i razvoju programa za uspješniju organizaciju poslova na svim nivoima Islamske zajednice. Važno je da ulema i dobronamjerni ljudi prepoznaju dobre ideje, da ih ne odbacuju i pokušaju unijeti u rad Zajednice. Ima i nekih tema i pitanja, kao i obećanja koje možemo svrstati u rubriku »pozdravi i želje nadrealista«.

Niko se ne treba zavaravati, nakon izbora nećemo imati standard kao u najrazvijenijim državama, niti će se moći brzo riješiti problemi koji su povezani s djelovanjem Islamske zajednice na nivou džemata koji imaju mali broj članova, slabe materijalne uvjete i koji nisu kadri sami snositi troškove za svoje uposlenike. Ali rješavanje tih pitanja mora biti prioritet svih nas. Islamska zajednica ima uhodan sistem djelovanja i nijedan reisul-ulema neće nikada mijenjati ono što je sastavni dio našega poslanja, niti će mijenjati dobre prakse. Uspješan rukovodilac prepoznaje slabosti u sistemu i nastoji to poboljšati. Zato je koncept oslovljen kao »kontinuitet«, koji se često navodi kao neko opredjeljenje za djelovanje IZ, više postavljen »ideološki i marketinški »nego što je to »prosvjetiteljski«, jer niko ne može napraviti diskontinuitet s onim što jeste misija i poslanje Islamske zajednice.

Podrazumijeva se da sve što je dobro i sve što jeste poslanje Islamske zajednice ostaje i dalje u samoj srži njenog djelovanja. U programu rada kojeg smo pripremili predstavljeni su najznačajniji aspekti djelovanja Islamske zajednice na osnovu važećeg Ustava IZ. S obzirom da su programi javno dostupni s vama želim podijeliti razmišljanja o pitanju koje se često postavlja u javnosti, pitanju legitimiteta i koncepta »šura«, ili donošenju odluka, odnosno upravljanju najvažnijim segmentima u funkcioniranju Islamske zajednice.

S obzirom da se povremeno pojave sumnje u našu kompetenciju razumijevanja islama i da neki traže autoritet za tumačenje vjere izvan našeg područja, te na činjenicu kako smo od osamostaljenja Bosne i Hercegovine, pluralizacije i demokratizacije društva u potpuno drugačijim uvjetima u odnosu na naše pretke, kao i na situaciju u kojoj je značajan broj studenata iz Bosne i Hercegovine studirao na islamskim univerzitetima u svijetu i ta iskustva donio u naše okruženje, te novi način informiranja putem društvenih mreža, proces globalizaciju itd. i kod na se otvaraju pitanja i pokušavaju »nametnuti« modeli koji jesu uspješni i operativni u nekim drugim dijelovima svijeta, ali nisu kod nas.

Ono što je operativno u djelovanju džemata ili vjerske administracije npr. u Maleziji, ne mora nužno biti operativno u Bosni i Hercegovini i obrnuto. S obzirom da kod nas nijedna tema nije tabu i da niko, ama baš niko, ne može zaustaviti raspravu o pitanjima koja su relevantna za širu društvenu zajednicu, i naše djelovanje mora biti zasnovano na kompetencijama i kredibilnim raspravama kako ne bismo izgubili relevantnost u svome poslanju i djelovanju Islamske zajednice. Evo već trideset godina Islamska zajednica nema monopol nad tumačenjem islama u Bosni i Hercegovini, zato je institucionalno djelovanje i organiziranje kroz Zajednicu danas možda i važnije nego ranije. 

Zašto neki sumnjaju u legitimitet Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini?

Ne postoji jedinstven sistem organiziranja muslimana u Zajednicu, ali sami sitem Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini  ima svu relevantnost uspostavljenu na idžtihadu i legitimnost u predstavljanju muslimana utemeljenju na Sunnetu. U vrijeme reisul-uleme Husein-ef. Kavazovića osnažen je funkcionalan sistem djelovanja Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini koji je integrirajući, a svi oblici tvrdog centralizma su onemogućeni kroz širok sistem »međusobnog dogovaranja« ili »šure« kroz rasprave o svim pitanjima, glasanje i usvajanje odluka na različitim nivoima. 

Koji je izvor legitimiteta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i njenog rukovodstva? Taj legitimitet stalno se obnavlja i potvrđuje kroz izbore. Zahvaljujući ograničenim mandatima naša Zajednica je ostala dinamična i orijentirana za razvoj obrazovnih, odgojnih, kulturnih, vakufskih i drugih programa. Da li Islamska zajednica djeluje na osnovu koncepta »šura«, međusobnog dogovora? Da, osnovni princip djelovanja IZ jeste »šura«, dogovaranje. Šura je termin kojeg možemo tumačiti etimološki, terminološki, ali nas ovdje zanima normativni i institucionalni koncept »šura« u kontekstu Islamske zajednice. Islamska zajednica ima normativno i institucionalno razrađen koncept »šura« i tako djeluje i funkcionira od osnovnih do viših nivoa, džematskih odbora, izvršnih odbora medžlisa, Sabora Islamske zajednice, Vijeća muftija i Rijaseta. Svi nivoi djeluju na principu »šura«, razgovora o konkretnj problematici ili temi, dogovaranju i glasanju o svim pitanjima, a odluke se usvajaju većinskim brojem glasova ili nekada konsenzusom.

U našem kontekstu kocept »šura«, međusobnog dogovoranja primijenjen je u praksi. Sabor Islamske zajednice jeste »medžlisi-šura«, kod nas kažu najviše zakonodavno tijelo Islamske zajednice, ali to je istovremeno i najšire tijelo »šura«  u kojem su svi članovi  izabrani, kao što su izabrani i članovi džematskih odbora i izvršnih odbora i mogu donositi odluke za djelovanje Islamske zajednice. Skupštine džemata i medžlisa su organi koji vrše nadzor, usvajaju izvještaje o radu itd. To je »šura« u praksi.

Član Islamske zajednice može biti uključen u njen rad ako ima za to zanimanja. Naravno, Islamska zajednica nije savršena organizacija, ima i svoje slabosti u djelovanju i te slabosti je potrebno popravljati. Npr., kada se dođe u poziciju da na nekoj instanci postoji problem sukoba interesa kako tumačiti pojam »šura« kao koncept »međusobnog dogovaranja« na osnovu 38. ajeta sure Šura i pojma »šura« kao »dogovor bračnih drugova o pitanjima koja se tiču porodice« ili još šire međusobnih veza tazbinstva,  na osnovu 233. ajeta sure Bekara, a tiču se djelovanja sistema ili nekog odjela u Islamskoj zajednici, očekujemo od alima i profesora koji tumače ove pojmove i koncepte da nam daju jasnije upute kako to uskladiti na osnovu Kur’ana, Sunneta i Ustava Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini kako bi se poštovao princip međusobnog dogovaranja i  donošenja odluka na islamskim principima, a da se ne obesmili koncept »šura«.

U sunnijskom povijesnom praktičnom organiziranju Zajednice i vodstva u Zajednici postoje dva pristupa ihtijar, izbor i ta’jin, imenovanje. To je za Islamsku zajednicu u Bosni i Hercegovini važno jer je naše iskustvo izravno povezano sa historijskim pamćenjem i vezom koja se zasnivala na pripadnosti ummetu i sudjelovanju u svim vjerskim poslovima koja su bila važna za ulemu u različitim periodima povijesti.

Ako su naši preci nekada, usljed različitih okolnosti, bili primorani dopustiti da se u smislu državnosti osuši grana kojom smo bili povezani s bosanskim kraljevstvom, koju sada teškom mukom obnavljamo, potrebno je više puta razmisliti da li je uputno razvijati narativ o ukidanju ili prekidu  naše povezanosti s hilafetom, u smislu emocionalne veze, vjerskog iskustva i legitimnosti uspostave administriranja vjerskim poslovima u Bosni i Hercegovini. Taj narativ će i naše muslimansko iskustvo pretvoriti u »duhovnu« pustoš. Zato Menšura ima akaidski, fikhski i emocionalni značaj. Reisul-ulema ima izborni legitimitet, a Menšura je dokument koji mu predstavnici izbornog tijela dodjeljuju kao potvrdu legitimiteta i legaliteta za obnašanje te funkcije, uz svjedočenje da nismo otrgnuti od ummeta, nego smo inherentno dio ummeta u islamskom identitetu. 

Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini zato i jeste najvažniji i najveći idžtihat kojeg su razvili Bošnjaci. Traje usprkos svim izazazovima s kojima smo se kao muslimani suočavali. 

Nakon muftijinog izlaganja prisutni su razgovarali o važnim segmentima djelovanja Islamske zajednice na područjima u kojima muslimani žive u težim uvjetima nego u sredinama koje su snažnije i brojnije za djelovanje džemata, o važnosti Islamske zajednice kao povezujuće snage i posebno važnosti duhovnosti i ulozi imama kao najvažnijih osoba za podršku mladima i džematlijama u očuvanju jasnih i stabilnih pogleda na islam i islamko učenje.