Piše: Mohamad Elmasry, Al Jazeera

Jasno je da najnoviji rat između Sjedinjenih Američkih Država, Izraela i Irana ima potencijal da iz temelja preoblikuje političku sliku Bliskog istoka. Ono što je manje očito jeste njegov neposredni utjecaj na unutrašnju politiku SAD-a, posebno na izbore za Kongres 2026. godine i dugoročnu održivost američke podrške Izraelu.

Iako je jezgro biračke baze američkog predsjednika Donald Trump podržalo zajedničke američko-izraelske udare, pojedine utjecajne ličnosti s američke desnice oštro su ih osudile. Te kritike dodatno su produbile već postojeće napetosti unutar pokreta MAGA (Make America Great Again), ali i otvorile šira pitanja o utjecaju Izraela na američku vanjsku politiku. Uoči izbora za Kongres, ovakve unutarstranačke podjele dolaze u nezgodnom trenutku. Konzervativni sukobi oko rata s Iranom i šire podrške Izraelu mogli bi republikance skupo koštati u novembru 2026.

Ulog je ogroman: svih 435 mjesta u Predstavničkom domu i 35 od 100 mjesta u Senatu bit će na izborima, a republikanci trenutno kontroliraju oba doma Kongresa. Ishod će odrediti hoće li Trumpova politička agenda napredovati, koliko snažno bi eventualna demokratska većina mogla vršiti nadzor nad Bijelom kućom i koliko će stabilna ostati pozicija Izraela u Washingtonu.

„Izraelov rat“ i neslaganja unutar MAGA pokreta

U danima prije prvih udara, poznati desničarski novinar Tucker Carlson, dugogodišnji kritičar izraelskog utjecaja na američku politiku, upozoravao je na opasnost vojne eskalacije.

U emisiji emitovanoj u četvrtak, koju prate deseci miliona ljudi na društvenim mrežama, Carlson je tvrdio da Izrael gura SAD u sukob kako bi osigurao apsolutnu hegemoniju na Bliskom istoku.

U ponedjeljak navečer dodatno je pooštrio stav, nazvavši sukob „Izraelskim ratom“ i ustvrdivši da se dogodio „zato što je Izrael to želio“.

Bivša kongresmenka Marjorie Taylor Greene objavila je na platformi X da udari „ubijaju iransku djecu“ i da su u suprotnosti s politikom „America First“. Konzervativna komentatorica Candace Owens u nizu objava tvrdi da je Izrael isprovocirao SAD da uđu u rat.

Njihovi stavovi imaju težinu. Zajedno imaju desetine miliona pratilaca i predstavljaju utjecajne glasove unutar MAGA pokreta. Kritike su signal sve dubljeg raskola unutar Republikanske stranke. Među onima koji su osudili rat su i Megyn Kelly, Matt Walsh te Hodge Twins.

Društvene mreže ne zaboravljaju

Jedan od ključnih argumenata kritičara jeste da je odluka o ratu u suprotnosti s temeljnim principima MAGA pokreta. U tom kontekstu ponovo su u opticaj stavljene stare izjave Trumpa i članova njegove administracije, uključujući državnog sekretara Marco Rubio, potpredsjednika JD Vance i direktoricu Nacionalne obavještajne službe Tulsi Gabbard.

Trump je još 2016. poručivao da će SAD pod njegovim vodstvom „prestati rušiti strane režime“. U objavama iz 2012. i 2013. tvrdio je da bi tadašnji predsjednik Barack Obama mogao napasti Iran kako bi skrenuo pažnju s domaćih problema ili popravio rejting.

Vance je 2023. invaziju na Irak nazvao „katastrofom“, dok je Gabbard ranije upozoravala da bi „sveobuhvatni rat s Iranom učinio ratove u Iraku i Afganistanu gotovo bezazlenim u poređenju“.

Kritičari sada tvrde da rat s Iranom ne predstavlja samo političku grešku, već i izdaju ideoloških temelja na kojima je izgrađena MAGA koalicija.

Podijeljena stranka i loši signali iz anketa

Republikanci su već bili suočeni s unutrašnjim podjelama, a rat s Iranom ih je dodatno produbio. Pojedini konzervativci, poput bijelog nacionaliste Nick Fuentes, čak su sugerirali glasanje za demokrate na izborima 2026.

Prema anketi agencije Reuters, provedenoj nakon početka vojnih operacija, tek oko četvrtine Amerikanaca podržava Trumpovu odluku o ratu. Među republikancima podrška iznosi 55 posto — znatno manje od više od 90 posto podrške koju je George W. Bush imao prilikom invazije na Irak 2003. godine.

Trumpov rejting, koji se kreće između 36 i 38 posto, dodatno komplikuje situaciju. Historijski gledano, stranka aktuelnog predsjednika gotovo uvijek gubi mjesta na izborima za Kongres, posebno kada je predsjednikova popularnost ispod 50 posto.

Promjena percepcije Izraela

Rat s Iranom mogao bi se pokazati kao prelomni trenutak u širem preispitivanju američkog odnosa prema Izraelu. Decenijama su Amerikanci izražavali znatno veće simpatije prema Izraelcima nego prema Palestincima. No, prema posljednjem istraživanju Gallup, po prvi put simpatije američke javnosti više su na strani Palestinaca.

Važno je da je taj pomak dijelom rezultat slabljenja podrške Izraelu među republikancima. Ukoliko se taj trend nastavi, mogla bi oslabiti i tradicionalno snažna politička zaštita koju Izrael uživa u Washingtonu.

Ako rat bude dugotrajan i skup, percepcija da je riječ o „ratu vođenom u ime Izraela“ mogla bi se dodatno učvrstiti. Izbori 2026. tako bi mogli postati ne samo referendum o Trumpu i republikancima, nego i o „posebnom odnosu“ između SAD-a i Izraela.

Trump sebe naziva „najboljim prijateljem Izraela kojeg su ikada imali“. No rat koji se vodi radi osiguravanja apsolutne regionalne dominacije mogao bi, paradoksalno, oslabiti najvažniji izvor izraelske snage — američku podršku.

Ukoliko podjele unutar Republikanske stranke rezultiraju gubitkom mjesta u Kongresu, posljedice neće biti ograničene samo na Trumpovu agendu. Novi saziv Kongresa, oblikovan nezadovoljstvom birača, mogao bi zauzeti znatno rezerviraniji stav prema proizraelskim politikama.

Rat u Gazi već je duboko promijenio američko javno mnijenje i doveo u pitanje temelje dugogodišnjeg konsenzusa o bezrezervnoj podršci Izraelu. Rat s Iranom mogao bi biti kap koja je prelila čašu — ne samo za Trumpovu stranku, već i za politički konsenzus koji je decenijama garantovao snažnu američku podršku Izraelu.

Stavovi izneseni u ovom tekstu pripadaju autoru i ne odražavaju nužno uređivačku politiku Bosnian News Service