Bivši premijer Katara i ministar vanjskih poslova, šeik Hamad bin Jassim al-Thani, upozorio je da su iranski napadi na zemlje Zaljeva predstavljali stratešku pogrešku koja je Teheran koštala „prijateljstava i simpatija“ u regiji.

„Iran je, napadima na civilne ciljeve u zemljama Vijeća za saradnju u Zaljevu (GCC), prokockao svoje odnose širom Zaljeva“, upozorio je Al-Thani, navodeći da su napadi Dohu zatekli „naspremnu“ te da odnosi s Teheranom možda nikada više neće biti isti, prenosi Doha News. 

„Mislim da su Iranci, učinivši ovo, izgubili mnogo prijatelja u regiji i mnogo simpatija“, rekao je šeik Hamad, poznat i kao HBJ, u emisiji „Mornings with Maria“ na mreži Fox Business Network.

Iran je od 28. februara lansirao stotine projektila i dronova na zaljevske države, kao odgovor na zajedničku američko-izraelsku vojnu kampanju protiv Teherana. Napadi su bili usmjereni na Bahrein, Kuvajt, Katar, Saudijsku Arabiju, Jordan i Ujedinjene Arapske Emirate, a iako je Iran tvrdio da cilja američke vojne objekte, zaljevske države su saopćile da su napadi prošireni i na civilnu infrastrukturu, uključujući aerodrome, hotele i stambena područja.

Šeik Hamad je kazao da su Katar i većina zaljevskih zemalja bili protiv vojne akcije te da su s nadom pratili mirovne pregovore u Ženevi, ali da „sada više nije naš izbor — moramo braniti svoju zemlju“.

Ministar vanjskih poslova Omana, Badr al-Busaidi, ranije je izjavio da su pregovori u Ženevi donijeli „stvarni napredak ka sporazumu bez presedana“ prije izbijanja rata, te je pozvao na brzo obnavljanje dijaloga, poručivši da „vrata diplomatiji ostaju otvorena“.

Šeik Hamad je dodao da je iranska odluka da napadne zemlje Zaljeva, uključujući civilne i vitalne infrastrukturne ciljeve, bila strateška greška koja je otuđila nekadašnje simpatizere u regiji.

„Zaista glup potez Iranaca bio je da napadnu arapske zemlje u Zaljevu koje su zaista željele ostati po strani“, rekao je.

HBJ je također izjavio da je politika izraelskog premijera Benjamin Netanyahu jedini dobitnik iranskih napada na zaljevske države.

„Jedini pobjednik je Netanyahuova politika, s kojom se ionako ne slažemo“, kazao je.

Upitan o izjavama američkog senatora Lindsey Graham da će mu prvi prioritet nakon završetka sukoba biti ubrzavanje pregovora o normalizaciji odnosa između Saudijske Arabije i Izraela, HBJ je rekao da bliskost zaljevskih država sa Sjedinjenim Američkim Državama ne znači automatski i bliže odnose s Izraelom, te da svaki takav proces mora uključivati put ka miru za Palestince.

„Ne mogu govoriti u ime Saudijaca, ali mogu reći — ono što se sada dešava ne znači da ćemo se približiti Izraelu i Abrahamovim sporazumima. Prije toga nam je potrebno razumijevanje“, dodao je.

Podsjetio je da je Katar ranije bio među najbližim partnerima Izraela u regiji, ali da od toga nije imao značajne koristi.

„Nemamo ništa protiv mira s Izraelom“, rekao je, ali je dodao da Netanyahuove mape koje prikazuju „veliki Izrael“ izazivaju temeljne sumnje u izraelske namjere.

Godine 1996. Izrael je otvorio trgovinsko predstavništvo u Kataru, ali ga je Doha zatvorila 2000. godine u znak solidarnosti s Palestincima tokom Druge intifade. Izrael je ipak zadržao simbolično prisustvo u Dohi sve do početka 2009. godine, kada su katarske vlasti trajno zatvorile misiju kao odgovor na izraelske ratne zločine počinjene tokom rata u Gazi 2008/2009.

Upozorio je da bi šteta koju su iranski napadi nanijeli odnosima s njihovim zaljevskim susjedima mogla nadživjeti sam rat, navodeći da je „regija ušla u novu eru čije će se posljedice osjećati dugo nakon što projektili utihnu“.

Govoreći o mogućoj odmazdi Zaljeva, HBJ je kazao da lično ne podržava odmazdu protiv Irana, ali je izrazio žaljenje što je diplomatiju nadjačala vojna akcija. Smatra da bi, da je međunarodna zajednica sačekala još sedmicu, mirovni pregovori u Ženevi i Beču možda dali rezultate.

Na kraju je pozvao na hitan povratak za pregovarački sto kako bi se kriza stavila pod kontrolu.