U Muzeju Gazi Husrev-bega u Sarajevu, kao stalna postavka je prekrivač sa mezara (kabura) Muhammeda, s.a.v. u Medini. Sačuvani dijelovi prekrivača danas se nalaze u tri svjetske muzejske institucije: jedan fragment čuva se u Londonu, drugi u Topkapi palati u Istanbulu, treći u Sarajevu.

Po riječima stručnog saradnika za turizam Gazi Husrev-begovog vakufa, Vahidina Halilčevića, prekrivač je u Bosnu stigao kao poklon osmanskog sultana Abdul Aziza muslimanima Bosne i Hercegovine, odnosno tadašnjem Bosanskom sandžaku, izvještava Fena.

– Kada je prekrivač krenuo iz Istanbula prema Bosni, ispraćen je uz najviše vojne počasti. Tom prilikom ispaljena je salva od stotinu topova, što svjedoči o izuzetnom značaju koji je ovom daru pridavan u Osmanskom carstvu. Na sličan, svečan i dostojanstven način dočekan je i u Sarajevu, gdje je njegov dolazak bio događaj od posebne važnosti za muslimane Bosne i Hercegovine – kazao je Halilčević.

Po dolasku u Sarajevo, dodao je, prekrivač je bio smješten u turbetu Gazi Husrev-bega, u sklopu njegove vakufske cjeline. Time je dodatno naglašena njegova duhovna i simbolička vrijednost.

Nakon osnivanja Muzeja Gazi Husrev-bega, ovaj dragocjeni predmet je stručno zaštićen i izložen javnosti, kako bi posjetioci mogli svjedočiti njegovoj ljepoti, umjetničkoj izradi i dubokom religijskom značenju.

Izrada prekrivača sa mezara Božijeg poslanika bila je povjerena vrhunskim majstorima, a svaki detalj nosio je estetsku i duhovnu poruku. Takvi predmeti nisu predstavljali samo umjetnička djela, već i izraz poštovanja, ljubavi i odanosti prema Poslaniku, s.a.v.

– Prekrivač koji se čuva u Sarajevu predstavlja jedan od najznačajnijih i najvrijednijih fragmenata u zbirci Muzeja Gazi Husrev-bega. Činjenica da se fragment prekrivača čuva u Sarajevu pored samo još dva mjesta na svijetu dodatno potvrđuje njegovu izuzetnu historijsku i kulturnu vrijednost – istakao je Halilčević.

Ovaj sakralni predmet, naglasio je on, simbolizira snažnu duhovnu i historijsku vezu muslimana Bosne i Hercegovine s Medinom, gradom Božijeg poslanika Muhammeda, s.a.v., ali i sa svetim mjestima islama.

– Slanjem prekrivača iz Istanbula u Bosnu potvrđena je trajna povezanost bosanskih muslimana s duhovnim središtem islamskog svijeta, kao i njihova pripadnost široj zajednici ummeta – zaključio je Halilčević.

Prekrivač danas nije samo muzejski eksponat, već i svjedok jednog vremena, političkih i duhovnih veza, te dubokog poštovanja koje je bosanski narod iskazivao prema Poslaniku, s. a. v. s

Njegovo očuvanje predstavlja čuvanje identiteta, tradicije i duhovne baštine, koja nadilazi granice prostora i vremena.