Piše: Afan Abazović, turistički i planinarski vodič, bosnolog

Hajde što nam je ona prva Sokolovića džamija gotovo nepoznata, nego što za ovu drugu skoro pa i ne znamo da postoji.

Na prekrasnoj lokaciji, oku gotovo neprimjetna – jer nije „usput“ – mora joj se namah posebno krenuti, pa se vidi tek s Ataturkovog mosta ili iz metroa linije M2.

Ona je jedna od 39 džuma-džamija Mimara Sinana u Carigradu, koju je završio 1578. godine – dakle, godinu dana prije tragične smrti Mehmed-paše, a četiri godine nakon otvorenja čuvene Selimije u Edirneu. Upravo to, vjerovatno glavno remek-djelo glavnog arhitekte Carstva, bilo je model za ovu džamiju, pa se zato često naziva i „malom Selimijom“.

Zbog veoma uske lokacije, džamija nema avliju, a u nju se ulazi slično kao u džamiju još jednog našeg velikog vezira – Rustem-paše – stepenicama s pristupne staze. Također netipično, munara se nalazi s lijeve strane, ali iz prostog razloga – time je dalje od mora i njegovog uticaja.

Unutrašnjost je izuzetno prozračna, oku ugodna, sa lijepom simetrijom: osam nosivih stubova kupole i pogledom na ostatak Carigrada s desnih prozora.

Ovim prekrasnim djelom velikog vezira Mehmed-paše Sokolovića završili smo još jednu sezonu našeg porodičnog putopisnog i istraživačkog serijala o arhitektonskim djelima naših zemljaka u Carigradu – ovog puta sa sedmomjesečnom Hanijom.

Mi nismo svjesni kakve smo ljude imali, pa zato ni ove koje sada imamo ne znamo dovoljno cijeniti.

Hvala vam na čitanju.