Nedavno je proslavljeni britanski historičar Ian Kershaw objavio knjigu Osobnost i moć, u kojoj je propitao odnos ličnosti, vladara, državnika, uopće osobe na poziciji moći s jedne i historijskog zbivanja s druge strane. Analizirao je Kershaw to pitanje na više primjera, od Lenjina i Staljina, Mussolinija, preko Hitlera, Josipa Broza Tita, do, recimo, Gorbačova i Helmuta Kohla.

Kad su uposlenici Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine prije nekoliko sedmica najavili da će zbog nemogućih uvjeta u kojima djeluju, obustaviti rad, i to tačno na 32. godišnjicu spaljivanja Vijećnice, niko iz vlasti se nije pretjerano trznuo

Dokle god postoji tvorevina pod nazivom Rs, dotle će je kao najtamnija sjenka pratiti genocid u Srebrenici, opsada Sarajeva, koncentracioni logori, masovni zločini u Prijedoru, Višegradu, drugim podrinjskim gradovima, Brčkom... Taj žig i tu stigmu nikad neće moći skinuti

Prizivali smo 15 godina međunarodni intervencionizam. Naivno smo očekivali da Zapad želi urediti ovu zemlju u skladu s univerzalnim civilizacijskim principima na koje se sam poziva, a u koje je povjerovala većina građana ove zemlje. I, eto, dobili smo zapadni intervencionizam, navodi u uvodu analize profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu Vahidin Preljević