Povodom Dana Bošnjaka, vrijedi se podsjetiti odluka Bošnjačkog sabora održanog 28. septembra 1993. godine, kojima su potvrđeni historijsko ime naroda – Bošnjaci i bosanski jezik. O značaju tog datuma, njegovim historijskim okolnostima i porukama koje i danas imaju posebnu težinu, ranije je za INS pisao mr. Alen Zečević.

Milorad Dodik, lider bosanskih Srba i zagovornik secesije kojeg podržava Rusija, uprkos prošlogodišnjoj smjeni s funkcije zbog prkošenja visokom predstavniku međunarodne zajednice, nastavlja intenzivnu kampanju protiv muslimanske zajednice u Bosni i Hercegovini, sve više se udružujući s ekstremno desnim ličnostima širom Europe i Sjedinjenih Država.

U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu danas je 33 predstavnika akademskog, političkog, kulturnog, društvenog i vjerskog života Bošnjaka potpisalo zajedničku izjavu kojom upozoravaju na zlonamjernu kampanju protiv Bošnjaka i Bosne i Hercegovine te odbacuju pokušaje nametanja narativa o "sukobu civilizacija".

Nacionalni identitet mi je važan, možda i najvažniji od svih drugih identiteta koje čovjek može imati. On nije samo formalna oznaka, već osjećaj pripadnosti, kontinuiteta i odgovornosti prema sopstvenom narodu. Nacionalna pripadnost za mene je nešto uzvišeno – ona me obavezuje da čuvam ono što sam naslijedio i podrazumijeva političku svijest da se identitet jednog naroda ne održava sam od sebe, već kroz zajedničku borbu za prava, ravnopravnost i priznanje.

Jedan od značajnijih datuma u savremenoj povijesti bošnjačkog naroda, koji je na više načina i temeljno determinirao pravce njegovog političkog, kulturnog i uopće društvenog života, jeste 28. septembar 1993. godine kojeg danas obilježavamo kao Dan Bošnjaka

Historija Bosne i Hercegovine malo je poznata, čak i samim Bosancima. Ova je pojava, nažalost, naročito izražena u bošnjačkoj zajednici. Zapravo, samopercepcija mnogih Bošnjaka – kao temelj njihovog identiteta i njihovog odnosa prema državi Bosni i Hercegovini – još uvijek je prečesto oblikovana izvana nametnutim obrascima.

Blizu 400 bošnjačkih porodica (muslimani iz Bosne i Hercegovine) potražilo je utočište u regiji Levanta i Palestini krajem 19. stoljeća nakon austrougarske aneksije Bosne i Hercegovine, a nakon prestanka vladavine Osmanskog Carstva

Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI) u saradnji sa Bošnjačkim vijećem u Crnoj Gori, Udruženjem građana porijeklom iz Sandžaka u Bosni i Hercegovini i Gazi Husrev-begovom bibliotekom u Sarajevu, večeras je u prostorijama Biblioteke organiziralo promociju knjige „Bošnjaci od Načertanija do Memoranduma“, autora Hamdije Šarkinovć

U okviru osnaživanja kadrovskih kapaciteta Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI) Upravni odbor te nevladine organizacije donio je odluku o prijemu novih članova iz reda akademske zajednice koji su svojim dosadašnjim naučno istraživačkim i intelektualnim radom obogatili i unaprijedili bosanskohercegovačko društvo