Kader Abdolah je od 1988. politički disident i emigrant, a romani koje je objavio u Holandiji dobili su brojne nagrade

Zbog svoje otvorenosti i kritičke oštrine Svetislav Basara danas slovi za najuspješnijeg i najagilnijeg srpskog pisca, a njegove knjige, u pravilu, izazivaju reakcije među čitalačkim auditorijem

Hladna i vjetrovita štokholmska noć nije zasmetala našem najboljem atletičaru, Amelu Tuki, da ostvari još jednu veliku pobjedu u Dijamantskoj ligi. Rezultat kao rezultat nije najbolji, što je i sam Amel zaključio odmah nakon utrke, ali je nova velika pobjeda snažna motivaciona injekcija za utrke koje tek dolaze. Šampioni se čeliče na samokritici

Adnan Hadrović, istaknuti bosanskohercegovački diplomata mlađe generacije i ratni veteran Armije RBiH, tokom diplomatske karijere bio je uključen u razvijanje bilateralnih odnosa BiH sa Sjedinjenim Američkim Državama, Azerbejdžanom, Bugarskom, Gruzijom, Njemačkom, Italijom, Moldavijom, Crnom Gorom i Turskom.

Šokiran sam negiranjem genocida u Srebrenici. Protiv toga se mora boriti, kaže u ekskluzivnom intervjuu za Radiosarajevo.ba predsjednik Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (Mehanizam), sudija Carmel Agius.

U sarajevskoj Vijećnici u ponedjeljak je održan, nesumnjivo, jedan od kulturnih događaj ove godine u Bosni i Hercegovini - promocija novoobjavljenog izdanja “Izabrana djela Dževada Karahasana“.

Ratko Mladić jeste bio u Beogradu kada su se dešavala ubistva u Srebrenici, ali je on i tada komandovao vojskom, izjavio je za Nedeljnik haški tužilac Piter Mekloski, koji se smatra ključnom osobom za rasvjetljavanje svih događaja u Srebrenici 1995, prenosi Nedeljnik.

Reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović gostovao je u Bajramskom programu Radija BIR. Njegov razgovor sa voditeljicom Almom Hadžić

U intervjuu kojeg je u povodu Bajrama, jednog od najvećih muslimanskih blagdana, dao sarajevskom "Dnevnom avazu", reisu-l-ulema islamske zajednice u BiH dr. Husein ef. Kavazović kazao je kako još nije donio odluku da se ponovo kandidira za poglavara Islamske zajednice u BiH.

Profesorica Latinka Perović u srpskom društvu zauzima posebno mjesto jer je to žena koja je intelektualnim angažmanom uspjela prkositi svim "srpskim diktaturama", a njen disidentski put počeo je još 1970-ih, kada je s grupom liberalno orijentiranih srpskih političara i intelektualaca tražila unutrašnju demokratizaciju Saveza komunista Jugoslavije i široke društvene reforme.