Na današnji dan odajemo počast Husein-kapetanu Gradaščeviću koji je imao hrabrosti i viziju da ustane za pravdu, čast i slobodu Bosne i Hercegovine. Tada je shvatio, ono što mi sada znamo, da Bosni i Hercegovini mogu pomoći samo njezini sinovi, iskreni Bosanci i Hercegovci, i nitko drugi.

Zakazano je i početkom septembra i prvo javno saslušanje u Domu lordova na koje su pozvati bivši komandanant UNPROFOR-a kontraverzni general Michael Rose, te bivši visoki predstavnik lord Paddy Ashdown.

Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić sastao se danas u Sarajevu s ambasadorom Saudijske Arabije Hani bin Abdullah Mominahom nakon što je pomenuti državni ministar najavio da će zatražiti da se Ambasada Saudijske Arabije u BiH izjasni ima li policijskih službenika koji o trošku te ambasade odlaze na hadž, te da će onda pokrenuti postupak protiv njih

Ponovno aktueliziranje teme Pelješkog mosta i otvaranje pitanja kršenja Konvencije UN-a o pravima bosanskohercegovačkog mora kod Neuma, u sjećanje vraća jedan rigidan stav nekadašnje hrvatske politike na čelu s prvim hrvatskim predsjednikom Franom Tuđmanom koji su na svaki način željeli onemogućiti Bosni i Hercegovini, ili, kako su tada govorili, Muslimanima, izlazak na more i suverenitet kod Neuma, piše INS.

Spomenik „Ljiljan“ je već postao svojevrsna atrakcija i mjesto na kojem bosanski patrioti iskazuju ljubav prema svojoj domovini.

Glavna ideja teksta sažeta je u rečenici: “Zamislite kakav bi se nered mogao izbjeći da je Osmansko carstvo bilo spašeno, a ne potonulo. Krivite za to, između ostalih, Winstona Churchilla”.

Iskopavanja su počela 2009. godine, a tim predvodi profesor sa Univerziteta Trakya Burcin Erdogu.

Kako je saopćeno iz pokreta "Odgovor", Duraković smatra da Milorad Dodik ne razumije odnose u regionu, te da nema dobre namjere kada je u pitanju njegovo uključivanje u dijalogu o odnosu Srbije ni prema BiH, a ni prema Srbima na Kosovu.

Iz sarajevskog "Muzeja zločina protiv čovječnosti i genocida 1992-1995" još ni jedan posjetilac nije izašao bez mučnog izraza lica, a svaki izloženi predmet govori o bolnoj prošlosti ubijenih u ratu, jer njihova 'mrtva usta ne mogu'.

“Ja sam ušao u ovo kao jedna osoba koja želi da se izvini drugoj osobi za zlo što sam nanio. Vjera, nacija, boja kože nema poente u ovom svemu što se desilo”, rekao je Landžo.