Dr. Mustafa ef. Cerić, reisu-l-ulema 1993.-2012. godine, napisao je lijep omaž Halidu Bešliću (1953.-2025.), velikanu bosanskog duha i narodne muzike, koji je preselio na ahiret 7. oktobra ove godine. Zapis ef. Cerića prenosimo u cijelosti:

Uz suze i pjesmu u srijedu navečer Sarajevo se oprostilo od Halida Bešlića, legende narodne muzike koji je preminuo u utorak u 72. godini, javlja Anadolija.

Iz formulara na slici o prihvatanju u Mostaru 1943. godine osmogodišnjeg Sune Bešlića, malog muhadžira koji je izbjegao ispred podrinjskih četnika možemo saznati dosta o porodici rahmetli Halida Bešlića.

Legenda narodne muzike Halid Bešlić uvijek je bio rado viđen gost u programu Hayata, a posljednjih godina dijeli se stari snimak njegovog gostovanja u Bajramskom programu. Tada je uz Edina Džeku, Emira Spahića, Enesa Begovića, Adnana Jakupovića zapjevao je pjesmu "Oj Zefire"

Pjesme koje su proslavile Halida Bešlića, legendarnog bh. pjevača koji je preselio na ahiret danas u 72. godini, gotovo su po pravilu nosile neku dublju poruku. Zbog toga i ima toliko impresivan repertoar hitova koji ne poznaju granice vremena. Ono što je posebno zanimljivo, u Bešlićeim pjesmama se ističu i neki motivi natprirodne, magične sile, koje ih na poseban način približuju folkloru, a njemu daju status pjevača istinske narodne pjesme, bez obzira što je novokomponovana.

Država Katar donijela je novi zakon za dostojanstveniji život osoba s invaliditetom. Zakon je br. 22 za 2025. izdao emir Države Katar Nj. V. šeik Tamim bin Hamad al-Thani.

Ima u ovoj našoj Bosni puno dobra, samo ga treba tražiti! U vakufskom objektu “Brkića vakuf” u Stjepan Polju ovih dana otvorena je podružnica JU “Naša djeca” – vrtića u vlasništvu Grada Gračanice.

Udruženje Pomozi.ba pokrenulo je apel za 38-godišnju majku iz Tuzle, Mensuru Mujkić, koja već četiri godine u agoniji vodi tešku životnu borbu. Pozivom na broj 17042 donirate 2 KM za njeno liječenje.

U povodu Svjetskog dana učitelja, podsjećamo na ključno važnu historijsku ulogu današnje Bošnjačke zajednice kulture u razvoju modernog obrazovanja u Bosni i Hercegovini, prvenstveno zahvaljujući radu društava „Gajret“ i „Narodna uzdanica“ te Kulturnog društva Muslimana „Preporod“ kao preteča i pravnih prethodnika današnje Bošnjačke zajednice kulture.

Učiteljski, poziv prosvjetnog radnika uopće, društvo prepoznaje kao jednu od najodgovornijih uloga koju jedan intelektualac preuzima s misijom akademske pouke, afirmacije, te prijenosa pedagoških i etičkih vrijednosti na generacije učenika. Kao takav, on ne predstavlja samo izbor profesije, nego i izraz ličnog shvatanja i samoodeređenja koje kao suštinu rada naglašava ideale altruizma, nauke i dijeljenja znanja