Historijski događaj u Banjoj Luci! Defileom ulicama Banje Luke i svečanom akademijom u Banskom dvoru, koja će uslijediti, danas je biti ispraćena prva generacija maturanata Medrese "Reis Ibrahim-ef. Maglajlić"

Petu islamsku dužnost - hadž ove godine će obaviti 2.225 hodočasnika iz Bosne i Hercegovine. Prvi avion će iz Sarajeva za Džedu krenuti 6. juna. Hodočasnici će najprije boraviti u Mekki a potom u Medini. Direktor Ureda za hadž i umru Dževad Hadžić kaže da dove naših hadžija, njihove suze dovoljno govore o svijesti i njihovoj žudnji za K'abom

U Eindhovenu, 12. maja 2024. godine, održano je svečano otvorenje džamije IKC Din koje je okupilo značajan broj članova i pripadnika Islamske zajednice Bošnjaka u Nizozemskoj

Gazi Husrev-begova medresa danas je svečanom akademijom i defileom ispratila 474. generaciju maturanata i 42. generaciju maturantica ove škole.

Direktor Uprave za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Muhamed Jusić dobitnik je nagrade "Istaknuti svršenici", koju Islamski univerzitet u Medini dodjeljuje svojim svršenicima

Posljednja obnovljena banjaljučka džamija, Arnaudija danas je svečano otvorena uz prisustvo velikog broja vjernika i zvanica iz Bosne i Hercegovine i Turske

Arnaudija, Defterdarija i Džamija Hasana defterdara imena su po kojima je poznata džamija izgrađena početkom 16. stoljeća u Banjoj Luci. Njen vakif bio je Hasan defterdar, ministar finansija u Bosanskom pašaluku

Centralna svečanost otvaranja obnovljene Arnaudije džamije u Banjoj Luci bit će upriličena danas, s početkom u 11.00 sati, čime će ovaj banjalučki biser i simbol grada na Vrbasu i zvanično ponovo otvoriti vrata svim vjernicima.

Banjalučka ljepotica, Arnaudija džamija opet je spremna 7. maja otvoriti vrata vjernicima i putnicima namjernicima, a po riječima Huse Salihovića iz Vakufske direkcije u BiH ovaj datum ima simboličnu vrijednost jer je na taj dan 1993. godine Arnaudija porušena i “na isti dan će ona biti vraćena gradu Banja Luka kao zasigurno jedan od simbola grada”

Svi smo manje-više upoznati sa Gorskim vijencem, nezaobilaznom školskom lektirom. Mnogi od nas ne znaju tačno o čemu se tu radi, ali znaju da delo uživa kultni status i bespogovorno poštovanje u Srbiji i Crnoj Gori. Iako ovo delo ima nesumnjivu umetničku vrednost, koja se pre svega ogleda u njegovoj epskoj i poetskoj formi, njegov politički sadržaj više ne možemo prihvatati zdravo za gotovo. Pošto zbog arhaičnog jezika ovaj ep današnjim čitaocima može biti teže razumljiv, neophodno je dati kratak pregled sadržaja.