Adnan Hadrović, istaknuti bosanskohercegovački diplomata mlađe generacije i ratni veteran Armije RBiH, tokom diplomatske karijere bio je uključen u razvijanje bilateralnih odnosa BiH sa Sjedinjenim Američkim Državama, Azerbejdžanom, Bugarskom, Gruzijom, Njemačkom, Italijom, Moldavijom, Crnom Gorom i Turskom.
Hadrović je radio kao zamjenik šefa misije pri Ambasadi Bosne i Hercegovine u Sjedinjenim Američkim Državama, kao bh. diplomata djelovao u Ujedinjenim nacijama, pri Vijeću sigurnosti UN-a itd, prenosi Radiosarajevo.ba.
Trenutno je predsjedavajući Borda direktora Savjetodavnog vijeća za Bosnu i Hercegovinu (ACBiH – Advisory Council for Bosnia and Herzegovina), a bavi se pitanjima globalne sigurnosti, diplomatije i međunarodnih odnosa.
U razgovoru za Radiosarajevo.ba upućuje dramatičan apel bh. zvaničnicima iz Washingtona pozivajući ih da se trgnu iz letargije i pokažu snažniji angažman na međunarodnoj sceni.
Zabrinut je dešavanjima u Bosni i Hercegovini i međunarodnim položajem BiH. Tim prije jer predstavnika Bosne i Hercegovine u ključnim centrima svjetskih odlučivanjima jednostavno – nema. Ali zato ima onih koji otvoreno lobiraju protiv interesa države, tačnije za njezino razbijanje, nerijetko i sa zvaničnih diplomatskih pozicija. Hadrović gotovo insajderski otkriva na koji način takvi krugovi lobiraju protiv države BiH.
Radiosarajevo.ba: Gospodine Hadrović, imate bogato diplomatsko iskustvo,kako vidite danas međunarodni položaj BiH?
HADROVIĆ: Globalno gledano međunarodni položaj i pozicija BiH u smislu suvereniteta i teritorijalnog integriteta je neupitan, tu nema dvojbe. Međutim, unazad nekoliko godina, Bosna i Hercegovina se, nažalost, kao i nebrojeno puta u svojoj stoljetnoj historiji, ponovo našla usamljena na vjetrometini, izložena interesima velikih svjetskih sila, što sa sobom nosi dosta izazova na koje BiH djelomično ili nikako nema odgovore.
Nadalje, međunarodni položaj BiH nije zadovoljavajući i umnogome je refleksija unutrašnjeg stanja i odnosa unutar BiH. BiH vodi reaktivnu, ako i to, umjesto pažljivo isplaniranu proaktivnu vanjsku politiku koja za cilj ima nametnuti se kao prepoznatljiv subjekt, a ne objekt, u svjetskim centrima odlučivanja.
Prema mom skromnom mišljenju BiH ozbiljno mora zaigrati u Washingtonu, New Yorku, Briselu, Berlinu, Parizu, Moskvi, Ankari i Pekingu ukoliko želi uzeti sudbinu u svoje ruke i prestati biti objektom na međunarodnoj sceni.
Na mikro planu globalni izazovi se manifestiraju na različite načine, ali prvenstveno kroz reinkarnaciju dogovora "Cvetković-Maček " personificiranog kroz nikada dovršeni UZP i projekt "velike Srbije", s jedne strane, i refleksijom i pokušajima povezivanja rješavanja konačnog statusa Kosova, s druge strane. Očigledno je da ove retrogradne snage na krilima "aveti prošlosti" aktivno rade na razbijanju vjekovima sticanih uzvišenih civilizacijskih, multietničkih vrijednosti bh. društva i države, kako na unutarnjem tako i na međunarodnom planu.
Radikalne politike SNSD-a i HDZ-a u BiH pokušavaju plasirati tezu da su mononacionalni srpski hrvatski entiteti jedino moguće rješenja za opstanak BiH kao države.
No, njihov odnos prema dugom i drugačijem često sistemima granici "radikalnim desnim ektremizmom" koji, primjerice, egzistira u školama u kantonima gdje su Hrvati u većini kroz fenomen "dvije škole pod jednim krovom". Nažalost, neću reći ništa novo kada kažem da te desno orijentirane radikalne snage unutar BiH imaju svoje mentore i saveznike kako u određenim političkim elitama susjednih nam država, Hrvatske i Srbije, tako i diljem svijeta koje aktivno, planski, i sistematično rade na razbijanju Bosne i Hercegovine.
Radiosarajevo.ba: Šta je sa odnosima BiH sa Sjedinjenim Američkim Državama?
HADROVIĆ: Govoreći o odnosima BiH i SAD, želim istaknuti da su isti na bilateralnom i multilateralnom planu vrlo dobri i bez otvorenih pitanja, ali velikim prostorom za unpaređenje, prvenstveno na političkom, ekonomskom i vojnom planu.
Nadalje, mišljenja sam da BiH u Sjedinjenim Državama i Američkom narodu ima strateškog prijatelja i partnera na njenom putu ka samoodrživoj i stabilnoj pravnoj državi spremnoj da provede sve neophodne reforme potrebne za stjecanje punopravnog članstva u NATO i EU. Sjedinjene Države snažno podržavaju teritorijalni integritet i suverenitet BiH, i protive se svakom pokušaju ugrožavanja Daytinskog mirovnog sporazuma.
U tom svjetlu treba posmatrati i stavljanje Milorada Dodika i Nikole Spirića pod sankcije Sjedinjenih Američkih Država. Potrebno je naglasiti da Sjedinjene Države iznimno cijene doprinos koji je BiH pružila u okviru međunarodnih mirovnih UN misija, NATO misija u Iraku i Afganistanu, kao i u okviru Međunarodne koalicije za borbu protiv ISIS-a.
Raduje me činjenica da u odnosima između dvije zemlje bh. dijaspora u SAD iz dana u dan igra sve značajniju ulogu te predstavlja dodatnu poveznicu koja sve više jača, te daje novu dinamiku i dimenziju.
Radiosarajevo.ba: Ali, koliko su bosanskohercegovački zvaničnici danas prisutni u Americi i zašto nisu? Koliko eventualno odsustvo opasno po interese BiH?
HADROVIĆ: Sa žaljenjem moram konstatirati da su bh. zvaničnici nedovoljno prisutni u Americi, što ostavlja mnogo prostora "razbijačima" BiH da snažnije i gotovo neometano djeluju i lobiraju protiv interesa BiH.
Samo da napomenem da se SNSD, pored usluga Ureda RS u Washingtonu, oslanja i na snažno lobiranje nekolicine lobističkih kuća za čije usluge lobiranja protiv interesa BiH se iz budžeta RS, tj. novcem bh. poreskih obveznika, izdvajaju milioni USD na godišnjem nivou. Situacija se dodatno zakomplicirala kada se prije nekoliko godina i HDZ BiH, uz pomoć Ureda RS i par lobističkih kuća, pridružio SNSD-u u lobiranju protiv interesa BiH.
Odsustvo vizije i strategije, vidim kao glavne razloge zašto probosanski političari nisu češće prisutni Washingtonu i SAD generalno.
Kompletan intervju pročitajte na Radiosarajevo.ba.
Još uvijek nema komentara. Postavite prvi komentar!