Specijalni sud u Beogradu osudio je na kazne od po 30 i 20 godina zatvora četvoricu optuženih pripadnika nekadašnjeg Resora državne bezbednosti zbog ubistva vlasnika i novinara Dnevnog telegrafa Slavka Ćuruvije, 11. aprila 1999. godine.

Tadašnji šef Resora državne bezbednosti Radomir Marković i tadašnji šef beogradskog centra DB Milan Radonjić osuđeni su na po 30 godina zatvora, a pripadnik rezervnog sastava DB Miroslav Kurak i operativac DB-a Ratko Romić na po 20 godina zatvora.

Romiću i Radonjući u kaznu se uračunava vreme koje su proveli u pritvoru i kućnom pritvoru. Ova presuda nije doneta jednoglasno, već preglasavanjem sudija u tročlanom veću odnosnom 2:1.

Na ovu odluku suda, i tužilaštvo i odbrana imaju pravo žalbe Apelacionom sudu.

Ćuruviju ubilo NN lice

Iz presude Specijalnog suda proizlazi da je vlasnika i novinara "Dnevnog telegrafa" Slavka Churuviju 11. aprila 1999. godine ubilo NN lice, a da su mu osuđeni pripadnici negdašnje Državne bezbednosti za to pripremili "teren".

Naime, Miroslav Kuraka koji se u optužnici pominje kao direktni izvršilac ubistva, nije u presudi pomenut kao takav, već nepoznato lice (NN), čiji identitet nije utvrđen.

Iz toga proizlazi da sud smatra da tužilaštvo nije dokazalo da je Kurak pucao.

Advokatica Milana Radonjića i Ratka Romića, Zora Dobričanin Nikodinović izjavila je da se ni nakon presude ne zna ko je ubio novinara Slavka Ćuruviju navodeći da je presuda donijeta na osnovu medijskih spinova, a ne na osnovu dokaza u spisima predmeta.

"Ovo je bilo suđenje jednom vremenu, ovo je bilo suđenje Resoru državne bezbednosti i ovo ne služi nikome na čast" rekla je advokatica Dobričanin novinarima ispred Specijalnog suda.

Ona je kazala da u ovom postupku nije dokazano niti da je Ćuruvija ubijen radi gušenja slobode medija, niti da je ubijen radi očuvanja vlasti Slobodana Miloševića.

Advokat Slobodan Ružić, punomoćnik porodice Slavka Ćuruvije, izjavio je nakon presude da je očigledno da je sud smatrao da nije imao dovoljno dokaza za to da je Miroslav Kurak pucao na novinara Ćuruviju i da je zbog toga promijenio izrijek optužnice po kojoj je taj operativac Državne bezbednosti označen kao neposredni izvršilac ubistva.

Promijenjena uloga Kuraka

"Promenjena je uloga Miroslava Kuraka. On je označen kao jedan od saizvršilaca ali više ne kao lice koje je pucalo u Slavka Ćuruviju. Pošto je Ćuruvija nesporno ubijen iz vatrenog oružja, naravno da je moralo biti uvedeno NN lice", rekao je Ružić novinarima.

Presuda optuženima je izrečena nakon tačno 20 godina od ubistva Ćuruvije i to je prva presuda za ubistvo jednog novinara, dok ostala ubistva, među kojima je Dada Vujasinović i Milana Pantića, nisu još ni rasvetljena.

Suđenje za ubistvo počelo je 17 godina kasnije, u junu 2015. godine, a na optužnici su se našla četverica nekadašnjih pripadnika Državne bezbednosti - DB: šef DB-a Radomir Marković, prvi čovjek beogradskog odjela DB-a Milan Radonjić te operativci Ratko Romić i Miroslav Kurak, koji se tereti kao počinitelj ubistva.

Od četverice optuženih, Marković izdržava kaznu po presudi za ubistvo premjera Srbije Zorana Đinđića 2003. godine, Romić i Radonjić se brane sa slobode, dok je Kurak u bijegu, lociran je navodno u Africi, ali je nedostupan srbijanskom pravosuđu.

Tokom suđenja za ubistvo Ćuruvije saslušano je više od 100 svedoka i održano je preko 90 glavnih pretresa.