Kod susjeda se na scenu vraćaju snage koje su i izazvale sukobe Reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH dr. Husein ef. Kavazović dao je intervju za sarajevsko „Oslobođenje“. Dio intervjua objavljenog na web-stranici „Oslobođenja“ prenosi bh. Informativni servis INS (Bosnian News Service).

Kavazović govori o mostovima i izgradnji povjerenja, Srebrenici i odnosu EU prema tom zločinu, susjedima, politikama...

”Praštajmo jedni drugima, jer to učvršćuje veze među ljudima i narodima i oslobađa nas teških tereta prošlosti. Gradimo stoljeće mira, podižimo zajedno naše porodice u slozi i prijateljstvu”, poručili ste u bajramskoj hutbi. Je li to uopće moguće u ovakvoj BiH?

- Trebamo znati da, dok se mi trudimo da gradimo mostove i vraćamo povjerenje, imamo i one koji ulažu i veći trud da šire podjele, nepovjerenje i mržnju. To ne treba dokazivati. Pogledajte samo naše medije. Imaju oni koji znaju da se država ne može podijeliti dok ne podijele društvo. Oni ne vide da takvom svojom politikom iscrpljuju ovu zemlju i dok oni sanjaju svoje velikodržavne projekte i etnički čiste teritorije, ostaju bez naroda u čije ime se navodno bore.

Brda i sela za koja su se u ratu prolile rijeke krvi sada su pusta. Ona više nisu ničija. To su pustahije. Vjerski lideri ne mogu promijeniti politike, ali mi apelujemo na savjest ljudi da ne biraju takve političare i takve politike. Mi samo to možemo.

Naši su susjedi i Srbija i Hrvatska i nerijetko se čini da - uprkos lijepim porukama - nikako ne uspijevamo uspostaviti jezik razumijevanja. Hrvatska je u Europskoj uniji, no ideološki okovi dovode je nerijetko u koliziju i sa zemljama partnerima, a što se Bosne i Hercegovine i Srbije tiče, ne nazire se ona vrsta dogovora i solidarnosti koja bi objema zemljama omogućila brži razvoj. U čemu je problem?

- Volio bih da nisam u pravu, ali mi se čini da se u našem susjedstvu na scenu vraćaju političke snage koje su i izazvale sukobe koji su se kasnije prelili i na Bosnu i Hercegovinu. Vidimo kako te politike pokušavaju u miru postići one ciljeve koje nisu mogle u ratu. Čak su nerijetko to i isti akteri. A davno su ljudi rekli da preko istih aktera nema novih politika. Nažalost, svi oni koji misle da će podrškom samo jednoj političkoj opciji pomoći Bosni i Hercegovini iz neznanja ili namjerno čine više štete nego koristi.

Srbija jeste zemlja kandidat za EU, mi još nismo, no ponekad se doima da se vlasti Srbije daleko jače otimaju za put ka EU negoli naše, domaće kojima više ni međunarodna zajednica, čak i kad hoće, očito ne može pomoći. Zašto nas sve češće pominju kao crnu rupu Balkana?

- Iako je ovo primarno političko pitanje kojim vjerske zajednice pa ni Islamska zajednica ne bi trebalo da se posebno bave, evropske integracije su za nas bitne zbog realizacije ideje o ujedinjenoj Evropi u kojoj su svakom građaninu zagarantovana njegova ljudska, vjerska, individualna i kolektivna prava. Voljeli bismo da vidimo više saradnje država regiona i naroda na putu evropskih integracija. Prije ili kasnije ćemo svi i u Evropi i na Balkanu shvatiti da ili će nam svima biti dobro ili neće nikome i da tuđi dobitak nije neminovno naš gubitak.

Reis-efendija, bliži se 11. juli. Kako će biti obilježen?

- Mi kao Islamska zajednica već neko vrijeme organizujemo samo vjerski dio komemoracije u Potočarima. Ove godine ćemo postaviti izložbu u Gazi Husrev-begovoj biblioteci o porukama koje bi svi trebali naučiti iz srebreničke tragedije. Izložba slikovito govori o razmjerama zločina i tome kako je on pripreman, izvršen, kako se negira i koje su posljedice toga.

Prošle godine smo sa zvaničnicima Evropskog parlamenta razgovarali o mogućnosti postavljanja ove izložbe u prostoru Parlamenta. Na našu žalost, pred samo postavljanje od ideje se odustalo. Rekli su nam da je u postavci bilo previše lobanja. Žalosno je da su te lobanje neki tek sada primijetili.

Bez obzira na sve mi ćemo i dalje nastojati da se ova izložba ipak postavi u Bruxellesu jer njene poruke nisu bitne samo nama.