Piše: Kerim Sefer

Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini (IZBiH) dobit će novog reisul-ulemu, koji će na toj poziciji naslijediti Huseina ef. Kavazovića. Za bosanske muslimane, ali i muslimane u regiji koji se okreću prema Sarajevu kao duhovnom središtu, ovaj događaj značajan je i zbog toga što institucija reisul-uleme nije samo nasljednik na položaju, već i osoba koja usmjerava vjerski život jedne od najznačajnijih muslimanskih zajednica u Evropi, prenosi Al Jazeera Balkans.

Kad se bira novi reisul-ulema?

Izbori za novog reisul-ulemu zakazani su za subotu, 10. oktobar.

Ko su kandidati?

Tri su kandidata za novog vjerskog poglavara: Nedžad ef. Grabus – muftija sarajevski, Mensur ef. Malkić – direktor Uprave za vjerske poslove Rijaseta IZ-a, i Salem ef. Dedović – muftija mostarski.

Šta su programski ciljevi kandidata?

Iako se razlikuju u pristupu, trojica kandidata saglasna su u vezi s ključnim pitanjima: kako Islamsku zajednicu učiniti snažnijom, funkcionalnijom i bližom potrebama vjernika.

Program muftije sarajevskog Nedžada Grabusa fokusira se na jačanje jedinstva i autoriteta Islamske zajednice. Tako je u programu navedeno da će se reisul-ulema dosljedno zalagati za interese, prava i dignitet njenih članova, uposlenika i svih muslimana. Grabus će raditi na boljem položaju imama, ali i na zaštiti i daljnjem razvoju vakufa. Islamska zajednica bi, u njegovom mandatu trebala dati odgovor na vaninstitucionalna tumačenja islama, kao i efikasnije korištenje kadrova i resursa.

Među Grabusovim prioritetima je i unapređenje islamskog obrazovanja, veće uključivanje žena i mladih te snažnije povezivanje s dijasporom. U svom radu će se zalagati za veću podršku povratničkim džematima, očuvanje kulturnog naslijeđa, snažnije povezivanje s dijasporom, kao i bolje predstavljanje Islamske zajednice u svijetu.

Mensur Malkić u programu naglašava praktično uređenje rada Islamske zajednice, od planskog razvoja džemata kroz jačanje ukupnih resursa do bolje organizacije imamske službe. Briga o najmlađima i podrška porodici jedan su od navedenih prioriteta, pa bi tako Islamska zajednica trebala nastaviti raditi na jačanju mekteba i širenju mreže predškolskih ustanova. Posebno se fokusira na finansijsku održivost odgojno-obrazovnih i visokoškolskih ustanova i medžlisa. Islamska zajednica bi trebala raditi i na jačanju institucionalne uloge dijaspore.

Malkić, između ostalog, nudi i mjere poput izrade mape razvoja džemata kojom bi se trebale utvrditi „potrebe, demografski trendovi i razvojni potencijali svakog džemata“. Fokusirat će se i na arbitraže za rješavanje radnih sporova, ali i na osnivanje vakufskih fondova za povratničke sredine. Prema njegovom programu, snažnije će i sistemski zagovarati podršku Vlade FBiH radu medžlisa i imama u sredinama povratka.

Islamska zajednica mora očuvati svoju autonomnost i institucionalni integritet, navedeno je u programu mostarskog muftije Salema Dedovića, uz „jasno distanciranje od svih oblika političkog i drugih vanjskih utjecaja na njena unutrašnja pitanja i slobodu organiziranja“.

Dedović će se zalagati i za jačanje rada Rijaseta na terenu ali i snažniju brigu o porodici kroz, između ostalog, provođenje pronatalitetne politike. Među njegovim prioritetima su i vakufi, jer najavljuje pravnu borbu za naknadu oduzete vakufske imovine. Dijasporu ne posmatra samo kao izvor materijalne podrške, već i kao važnog partnera u jačanju kapaciteta Islamske zajednice. Razvijanje i unapređenje veza s islamskim institucijama u svijetu i međunarodnim organizacijama također je među njegovim programskim ciljevima. Dedović smatra i da je potrebno osigurati „snažnije i kvalitetnije prisustvo Islamske zajednice u javnom i digitalnom prostoru“ tako što će se jačati kapaciteti Media centra IZ-a, pri kojem djeluju radio, televizija, novine i web portal.

Ko je reisul-ulema?

Sadašnji reisul-ulema je Husein ef. Kavazović.

Prema Ustavu Islamske zajednice, reisul-ulema je najviši vjerski autoritet unutar te institucije. On brine o ispravnom razumijevanju i življenju islama, vodi i nadzire vjerski život, predstavlja Zajednicu te, između ostalog, imenuje ključne vjerske službenike i rukovodi radom njenih najvažnijih tijela.

Ko može biti biran za reisul-ulemu?
Za reisul-ulemu može biti birana istaknuta učena osoba, koja posjeduje srednje i visoko islamsko obrazovanje, i koja je obavljala dužnosti u Islamskoj zajednici najmanje petnaest godina. Ne može biti mlađi od četrdeset godina.

Kako se bira novi poglavar Islamske zajednice?
Ustav IZ-a propisuje da reisul-ulemu bira tijelo koje sačinjavaju sabornici Islamske zajednice, članovi Rijaseta, muftije, predsjednici mešihata, dekani i direktori islamskih ustanova, kao i glavni imami te predsjednici izvršnih odbora medžlisa.

Reisul-ulema se bira tajnim glasanjem. Izabrani vjerski autoritet na toj dužnosti može provesti sedam godina, s mogućnošću još jednog izbora.

Zašto je značajan izbor reisul-uleme?

Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini svog prvog vjerskog poglavara dobila je 1882. a imenovao ga je austrougarski car Franjo Josip nakon okupacije 1878.

Austro-Ugari su se našli pred izazovom: kako poslije zauzimanja teritorije upravljati muslimanima koji su ostali vezani za Istanbul. S druge strane, Istanbul se nije želio odreći vjerskog utjecaja u Bosni, pa postavljaju Mustafu Hilmi ef. Hadžiomerovića da obavlja vjerske poslove. Car Franjo Josip je praktično nadmudrio Istanbul, potvrdivši njegovo imenovanje.

Time je Beč jednim potezom riješio dva problema: imenovali su istog čovjeka i izbjegli otpor domaćeg stanovništva, kod kojeg je Hadžiomerović već zaslužio ugled i poštovanje.

Od tada je institucija reisul-uleme preživjela promjene država i granica, a ostala je jedan od ključnih oslonaca vjerskog života bosanskih muslimana.

U više od 140 godina postojanja, na toj poziciji bilo ih je 13.

Nakon raspada Jugoslavije, pitanje vjerskog organiziranja unutar i izvan Bosne i Hercegovine nije se svelo samo na lokalne zajednice, nego je za mnoge Bošnjake Sarajevo ostalo duhovno središte.

Šta izbor reisul-uleme govori o pravcu kretanja Islamske zajednice?
Novi reisul-ulema bit će ujedno i prvi od ujedinjenja dviju islamskih zajednica na prostoru Srbije. Ujedinjenju je prethodila podjela 2007, otkad je počelo paralelno djelovanje novoosnovane Islamske zajednice Srbije, sa sjedištem u Beogradu, u odnosu na postojeću Islamsku zajednicu u Srbiji, sa sjedištem u Bosni i Hercegovini.

U augustu ove godine u Novom Pazaru je potpisana Povelja o jedinstvu. Nakon dugogodišnjeg neslaganja, taj dokument je ponovno otvorio pitanje odnosa tamošnjih muslimana prema Sarajevu i reisul-ulemi kao duhovnom autoritetu.

Potpisnici su saglasni da u „Sandžaku – Srbiji može postojati samo jedna jedinstvena Islamska zajednica sa sjedištem u Novom Pazaru“ i „neupitnim duhovnim, kulturnim i institucionalnim vezama sa Sarajevom i Reisul-ulemom“.

Nasljednika Huseina Kavazovića čeka i sljedeći izazov: kako u praksi ispratiti ono što je potpisano u Novom Pazaru.