Piše: Muhamed Jusić

Danas je u Sarajevu potpisana zajednička "Izjava o osudi govora mržnje, islamofobije i lažnih narativa o Bošnjacima i Bosni i Hercegovini".

Ovom prilikom predstavnici akademskog, političkog, kulturnog, društvenog i vjerskog života Bošnjaka iznijeli su stav o zlonamjernoj kampanji koja se vodi protiv Bošnjaka i Bosne i Hercegovine i osudili pokušaj nametanja narativa o "sukobu civilizacija".

Potpisivanje zajedničke izjave inicirali su Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, Bošnjačka zajednica kulture, Muslimansko dobrotvorno društvo Merhamet i Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca, prenosi Preporod.

Izjavu su potpisali član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda bošnjačkog naroda, bivši članovi Predsjedništva BiH, predstavnici iz reda zakonodavne i izvršne vlasti na državnom i federalnom nivou, kao i predstavnici političkih stranaka, te predstavnici akademskih, kulturnih, dobrotvornih i vjerskih institucija Bošnjaka.

Izjava, iako može biti u javnosti shvaćena kao deklarativna, ima svoju težinu, jer šalje više značajnih poruka. Ključne poruke domaćoj i svjetskoj javnosti su sadržane u samom tekstu Izjave, ali neke se mogu dodatno iščitati, kako iz samog teksta, tako i iz skupa u Gazi Husrev-begovoj biblioteci.

Možda i najbitnija od poruka u ovom trenutku jeste da se bošnjački predstavnici akademskog, političkog, kulturnog, društvenog i vjerskog života mogu okupiti kada osjete da su narod, država, mir, slobode i prava građana Bosne i Hercegovine ugroženi. Spisak onih koji su stavili svoj potpis i okupili se na jednom mjestu to najbolje dokazuje.

Ovo je posebno značajno za političke predstavnike duboko podijeljene stranačkom politikom.

Niko nema iluzije da je ovaj skup riješio njihova stranačka, pa čak i unutarstranačka sukobljavanja, jer to nije bio ni cilj ovog skupa. Ni priroda politike ne ostavlja prostora za nešto takvo. Ali skup jeste pokazao svijetu i našem narodu da u Bošnjacima ima taj "refleks" kojem smo svjedočili tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu.

U trenucima velikih previranja, ozbiljnih nasrtaja na mir i državnost Bosne i Hercegovine, Bošnjaci će makar na inicijativu nepolitičkih aktera u narodu moći zajedno s drugim narodima, građanima i prijateljima u svijetu tragati za odgovorima. Samo ova poruka je vrijedna današnjeg okupljanja.

Nadalje, Izjava svojim sadržajem nosi duboku poruku da Bošnjaci u glavnom toku svoje vjerske, kulturne i političke misli i djelovanja neće pristati na nametanje ideološki kompromitovanog koncepta "sukoba civilizacija".

Drugim riječima poruka drugim narodima, u domovini, okruženju ali i svijetu je da i ako drugi posegnu za mržnjom, nekim novim fašizmom, nekim novim "sukobom civilizacija" Bošnjaci na to neće odgovoriti istom mjerom.

Zato ima smisla što se Izjava poziva na duh Muslimanskih rezolucija iz Drugog svjetskog rata i antifašističke borbe naroda Bosne i Hercegovine. Zlo instrumentalizacije vjere za opravdavanje rata i sukoba, novi je oblik fašizma koji prijeti svijetu čak daleko od bosanskih granica.

Vjerujem kako će ova generacija Bošnjaka moći biti ponosna na svoj stav kada na njega budu gledale buduće generacije, naravno pod uslovom da tekst Izjave ne ostane mrtvo slovo na papiru.