Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu 15. januara je svečano obilježila 489. godišnjicu kontinuiranog rada, na ceremoniji održanoj u njenim prostorijama, uz prisustvo brojnih zvanica iz vjerskog, akademskog i kulturnog života Bosne i Hercegovine.

Na svečanosti se obratio zamjenik reisul-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini dr. Enes Ljevaković, ističući historijsku, duhovnu i civilizacijsku ulogu Biblioteke.

– Prošle sedmice obilježili smo 489. godišnjicu Gazi Husrev-begove medrese, a danas, na Dan vakifa, obilježavamo istu godišnjicu Gazi Husrev-begove biblioteke. Ove dvije ustanove su organski povezane i nerazdvojive – jedna je osnovana da prenosi znanje, a druga da ga čuva i učini dostupnim – kazao je zamjenik reisul-uleme, prenosi Preporod.info.

Naglasio je da savremene digitalne tehnologije nisu umanjile značaj Biblioteke, već su dodatno potvrdile njenu svrhu i vrijednost.

– Vjerujem da ćemo mi, odnosno oni koji dođu poslije nas, obilježiti još mnogo ovakvih godišnjica i biti još ponosniji što to mogu činiti – dodao je.

Govoreći o značaju ove institucije, istakao je da Gazi Husrev-begova biblioteka predstavlja „centralni dio naše bosanskohercegovačke memorije, našeg pamćenja i naših kulturnih, naučnih i umjetničkih ostvarenja, pa i našeg bitisanja i trajanja na ovim prostorima“. Podsjetio je da je, nakon ratnog uništenja Orijentalnog instituta, uloga Biblioteke postala još dublja i odgovornija.

– Mi smo, generacijski gledano, svoj zadatak obavili na najbolji način – sačuvali smo kompletnu bibliotečku građu, iznova izgradili zgradu i osigurali idealne uvjete za njen rad – naglasio je, podsjećajući na požrtvovanost rukovodstva i uposlenika koji su tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu više puta izmještali građu kako bi je zaštitili od uništenja.

Posebnu pažnju posvetio je važnosti kadrova i rukovođenja institucijom.

– Kompetentni i posvećeni ljudi u svako zdanje unose novu energiju i inovacije. Kadrovi koji su birani u ovoj ustanovi pokazali su se svjesnim svoje zadaće i predanim njenoj realizaciji, a rezultati su izvanredni – rekao je zamjenik reisul-uleme, uputivši zahvalnost svim uposlenicima Biblioteke.

Istakao je da je Biblioteka danas ne samo digitalizirana, već i stručno zaštićena od propadanja te obogaćena novim sadržajima.

– Svim tim vrijednim ljudima želim odati priznanje i za njih Allahu uputiti dovu – kazao je.

Pozdravio je i činjenicu da je akademska zajednica prepoznala značaj Gazi Husrev-begove biblioteke kao nastavne i naučno-istraživačke baze Univerziteta u Sarajevu.

– To je značajan iskorak u njenom radu i doprinos njenoj daljoj afirmaciji u društvu – poručio je, uz očekivanje snažnije podrške kantonalne i drugih nivoa vlasti.

Podsjetimo, Gazi Husrev-begova biblioteka osnovana je 8. januara 1537. godine drugom vakufnamom bosanskog namjesnika Gazi Husrev-bega. Tokom svoje bogate historije više puta je izmještana, a u kompleks Gazi Husrev-begovih vakufa vraćena je 2014. godine, kada je useljena u novu, savremenu zgradu – poklon naroda i Vlade Države Katar.

Posebnu vrijednost predstavlja rukopisna zbirka Biblioteke, koja je u oktobru 2017. godine uvrštena u UNESCO-ov registar „Memorija svijeta“, program posvećen zaštiti pokretne kulturne baštine čovječanstva.