Bosanskohercegovački intelektualac dr. Suadin Strašević uputio je još 2024. godine javnu inicijativu Gradskom vijeću i Gradskoj upravi Živinica da se jedna od ulica u tom gradu nazove po rahmetli akademiku Muhamedu Filipoviću, jednom od najznačajnijih bošnjačkih intelektualaca 20. stoljeća.

Ova inicijativa, iako formalno upućena vlastima u Živinicama, ostaje otvoreni poziv ne samo tom gradu nego i svim lokalnim zajednicama u Bosni i Hercegovini – da se ime jednog od najvećih bošnjačkih mislilaca konačno trajno obilježi u javnom prostoru.

U tekstu pod naslovom „Omaž akademiku Muhamedu Filipoviću i građanska inicijativa za davanje naziva ulice po istaknutom akademiku“, Strašević detaljno podsjeća na izuzetnu širinu i značaj Filipovićevog intelektualnog naslijeđa.

„U našoj bogatoj historiji pravne, političke, filozofske i općenito društvene misli izdvaja se ime akademika Muhameda Filipovića. Ukupno njegovo djelo zahtijeva poseban studij, istraživački pristup i formiranje zasebnih bibliotečkih odjeljenja“, ističe Strašević.

Intelektualac koji je oblikovao savremeni bošnjački identitet

Muhamed Filipović (1929–2020) bio je akademik, doktor nauka, filozof, politolog, historičar, esejist i jedan od najangažiranijih bošnjačkih intelektualaca svoga vremena. Doktorirao je 1961. godine, školovao se u Banjoj Luci, Beogradu i Zagrebu, a još kao vrlo mlad bio je učesnik Narodnooslobodilačkog pokreta.

Objavom eseja „Bosanski duh u književnosti – šta je to?“ 1967. godine započeo je jednu od najvažnijih intelektualnih borbi za afirmaciju bosanskog identiteta. Zbog tih stavova bio je izložen snažnim političkim pritiscima, hajkama i progonu.

„Akademik se više nije obazirao na napade, uvrede i poniženja – naprotiv, njegov glas je bio sve jači i ustrajniji“, podsjeća Strašević.

Zajedno s Adil-begom Zulfikarpašićem, Filipović je bio jedan od ključnih ideologa povratka historijskog imena Bošnjak, što je zvanično potvrđeno na Prvom bošnjačkom saboru 1993. godine, u jeku agresije na Bosnu i Hercegovinu.

„Vraćanje historijskog imena cijelom jednom narodu djelo je epskih razmjera“, naglašava autor inicijative.

Bez ulice, trga ili spomen-obilježja

Tokom agresije na BiH, Muhamed Filipović je učestvovao u ključnim političkim i diplomatskim procesima, bio savjetnik i sudionik u sudbonosnim pregovorima. Autor je desetina knjiga, brojnih naučnih radova i eseja, te je važio za jednog od najutjecajnijih intelektualaca Evrope svoga vremena, prenio je ranije portal Zivinice.ba.

Uprkos svemu navedenom, Strašević s ogorčenjem konstatuje:

„Čovjek koji je toliko učinio da se nama Bošnjacima vrati historijsko ime – još uvijek nema nijednu ulicu u Bosni i Hercegovini.“

Ovog mjeseca Strašević je putem društvenih mreža ponovo podsjetio javnost da njegova inicijativa još uvijek nije razmatrana, niti je dobio bilo kakav institucionalni odgovor.

„Ni jedne ulice, ni trga, ni obilježja – ničega što bi doprinijelo kulturi sjećanja na akademika Muhameda Filipovića“, poručio je.

Inicijativa tako ostaje i dalje otvoren apel gradovima širom Bosne i Hercegovine: da se ime akademika Muhameda Filipovića, čovjeka koji je trajno obilježio bošnjačku i bosansku intelektualnu historiju, konačno dostojno upiše i u prostor naših gradova.