Piše: Adem Dedić

Na današnjoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske imenovana je Ana Trišić-Babić za vršiteljicu dužnosti predsjednice RS-a, nakon što je vladajuća većina usvojila prijedlog koji je izazvao burnu raspravu među poslanicima.

Tokom rasprave, opozicioni poslanici su istakli da zastupnicima nije dostavljena njena biografija uz prijedlog za imenovanje, što je dodatno podgrijalo tenzije.

Šef Kluba zastupnika Za pravdu i red, Nebojša Vukanović, iznio je niz detalja iz karijere Ane Trišić-Babić, tvrdeći da je od 1994. do 1996. godine radila kao novinarka, a potom za USAID. Od 1997. do 1998. godine bila je asistent u političkom odjelu u Uredu visokog predstavnika (OHR) i savjetnica za međunarodne odnose, prenosi Odgovor.

Vukanović je tu činjenicu protumačio kao da je Trišić-Babić bila "desna ruka" visokog predstavnika Carlosa Westendorpa".

"Ja ne mogu učestvovati u ovakvom ponižavanju Republike Srpske, da se na tu poziciju postavlja neko ko nema legitimitet ni mjesne zajednice, a radio je za strane organizacije koje vlast ovdje naziva neprijateljskim", rekao je Vukanović.

Također je kritikovao vladajuću koaliciju zbog promjene odluke u posljednjem trenutku. "Ujutro nam predložite Željku Cvijanović, a uveče Anu Trišić-Babić. Imate li stida i obraza?" poručio je Vukanović.

Šef Kluba zastupnika SNSD-a Srđan Mazalica naveo je da je Trišić-Babić diplomirala pravo 1991. godine, bila savjetnica u Vladi RS-a, šef radne grupe za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, zamjenica ministra vanjskih poslova BiH, te savjetnica predsjednika RS i člana Predsjedništva BiH.

Članica Presjedništva BiH Željka Cvijanović, koja je ranije bila razmatrana kao privremeno rješenje, izjavila je da bi se „u Sarajevu previše obradovali da je otišla s te pozicije“, te podsjetila na izjavu bivšeg američkog predsjednika koji je USAID nazvao „najozloglašenijom organizacijom“.

Ko je Ana Trišić-Babić?
Ana Trišić-Babić je rođena je u Banjoj Luci 1967. godine. U javni i politički život uključila se sredinom devedesetih godina, najprije kao novinarka Radija Slobodna Evropa (1994–1996), a potom kao menadžerica projekta USAID-a (1996–1998) u Banjoj Luci.

Od 1999. do 2000. godine bila je savjetnica za vanjske poslove u Vladi Republike Srpske, gdje je započela svoju institucionalnu karijeru u oblasti međunarodnih odnosa.

U Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine prelazi 2001. godine, gdje obavlja dužnost pomoćnice ministra do 2007. godine, a potom i zamjenice ministra vanjskih poslova BiH od februara 2007. do aprila 2015. godine. Tokom tog perioda aktivno je učestvovala u procesima jačanja regionalne saradnje i evroatlantskih integracija BiH, te je bila među prvim bh. diplomatama koje su se javno zalagale za članstvo Bosne i Hercegovine u NATO savezu.

Od 2010. do 2015. godine obavljala je funkciju predsjednice NATO koordinacionog tima Vijeća ministara BiH, gdje je koordinisala provođenje obaveza Bosne i Hercegovine u okviru programa Partnerstvo za mir.

Važi za kadar koji godinama blisko sarađuje s Miloradom Dodikom, najprije kao njegova savjetnica za vanjsku politiku, a zatim i kao članica njegovog kabineta dok je obavljao funkcije predsjednika RS-a i člana Predsjedništva BiH.

Prema pisanju RTRS-a i drugih medija, Trišić-Babić se smatra jednom od osoba od najvećeg Dodikovog povjerenja, što dodatno objašnjava njeno imenovanje na ovu funkciju.

Pojedini izvori navode da je u posljednjih nekoliko mjeseci bila zadužena za koordinaciju komunikacije između kabineta Željke Cvijanović i Dodikovog političkog tima.

Njenu karijeru ipak prati i određena kontroverza. Naime, mediji su ranije objavili da je firma njenog supruga Željka Babića pod istragom zbog sumnje u nezakonit uvoz respiratora tokom pandemije koronavirusa.

Ana Trišić-Babić govori engleski, njemački, francuski i ruski jezik, a u diplomatsko-političkim krugovima se smatra jednom od najiskusnijih diplomatkinja iz RS-a.

Njeno imenovanje na funkciju vršiteljice dužnosti predsjednice Republike Srpske dolazi u politički osjetljivom trenutku, kada se entitetske vlasti suočavaju s rastućim međunarodnim pritiscima i složenim odnosima s institucijama Bosne i Hercegovine.