Piše: Selman Selhanović (IIN "Preporod"

Knjige koje govore o našim velikanima, ljudima koji su obilježili svoje vrijeme, a koje u proteklom periodu nisu objavljivane uslijed društveno-političkog konteksta i uređenja, nužno je afirmirati, potencirati i objavljivati. Jedna od takvih, zasad rijetkih, jeste upravo objavljena knjiga istaknutog novinara-urednika i publiciste Fauka Vele o akademiku Muhamedu Filipoviću, pod naslovom „Kako sačuvati Bosnu“.

Sadržaj ove knjige progovara o raskoši misli i mudrosti profesora Filipovića koji nam je, svojim djelima i angažmanom, u amanet ostavio svojevrsni politički testament i pokazao put koji Bošnjaci i Bosna i Hercegovina trebaju zasigurno slijediti.

„Interesi našeg naroda apsolutno trebaju biti identični interesima Bosne“, rekao je i time skrenuo pažnju na taj i takav put, otkrivajući nam izvor s kojeg se možemo napajati. I duhovno obogaćivati. Na taj i takav način steći ćemo sliku i o sebi samima, osvijetliti naše stranputice, nesnalaženja, naivnosti i mnoge zablude te, vraćajući se sebi, svojim korijenima i vrijednostima, „uzeti prava koja nam pripadaju“.

Ovo tim prije što su Bošnjaci doživjeli i još uvijek žive „jednu nasilnu historiju u kojoj svi drugi, osim samog naroda, odlučuju o našoj sudbini“. Filipović je tu izuzetno kritičan, detektirajući problem gdje suštinski „Evropa nije željela jednu evropsku državu u kojoj bi vodeća snaga bili muslimani“, obrazloživši da smo u komunizmu dobili obnovljenu državu Bosnu i Hercegovinu, ali nam je oduzet nacionalni identitet i zemlja, dok je u novije vrijeme Dejtonskim sporazumom, nakon ubijanja i nasilja, planski raseljeno još 600.000 Bošnjaka te je stvoren prostor za entitet RS.

O takvoj nedosljednoj ulozi međunarodne zajednice, u razgovorima s autorom, Filipović će reći da je ona bila i ostala antibosanska i antibošnjačka, te „da je mogla, prodala bi i prepustila je onima koji Bosnu i Hercegovinu žele uništiti i prepustiti drugima“. Tako je vođena politika „koja je omogućila Srbima i Hrvatima da nas istrijebe“. Zapravo, Filipović neumoljivo ogoljava stvarne namjere Zapada koji „neće reći da treba istrijebiti muslimane, ali će pustiti da nas trijebe i neće ništa uraditi da to spriječe“. U svakom slučaju, takvih zlih namjera trebamo biti svjesni, ukazao je on i preporučio strpljivost. Jer, „Bog voli strpljive“.

No, i pored takvih nedobronamjernih i diskriminirajućih nastojanja, i pored toga što „nam je sve oduzeto i razbijeno, i što orkestrirano napadaju na Islamsku zajednicu koja je još jedina jedinstvena naša bošnjačka institucija“ – narod zna ko radi takve „prljave poslove“ i čvrsto je uz nju (IZBiH). Jer, „kad je čovjek poljuljan u svojoj vjeri, onda je poljuljan i u nacionalnom identitetu i destruira, te je na putu asimilacije“.

Otuda, ne treba razloge tražiti u drugima, nego djelovati na način da „nije bitno šta Srbi i Hrvati rade, mi znamo šta oni žele. Jer, mi smo faktor historije“. Naime, Bošnjaci moraju biti najodgovorniji za ovu zemlju. Kao intelektualac koji je bio uz svoj narod, reći će: „Borio sam se uvijek protiv onih koji su našu zemlju nihilizirali"

Podstičući time našu samobitnost i razotkrivajući stvarne namjere naših susjeda, autor Vele znalački ističe i posebno se osvrće na Filipovićevo razočarenje nesnalaženjem bošnjačkih političara, ali i intelektualaca.

On, stoga, upozorava na potrebu svijesti o jedinstvu i očuvanju ideje Bosne, koja se u ovoj knjizi dobiva još više na značaju i aktuelnosti. Kao takva, knjiga obiluje „intelektualnom zaostavštinom“ koja ne progovara samo o profesoru Filipoviću, nego nadasve i o nama samima, bošnjačkom i bh. sazrijevanju i uspravljanju.

Uz svesrdnu preporuku za čitanje, sve pohvale autoru i izdavačkoj kući Connectum.

O autoru

Selman Selhanović je diplomirao na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, odsjek za komparativnu književnost i filozofiju, a magistrirao na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Doktorsku disertaciju „Porodica i društvo u svjetlu ekonomsko propagandnog diskursa“ odbranio je 2014. godine. Dugogodišnji je novinar. Bio je urednik na TV Hayat, urednik lista novinara BH journalist , te prvi je glavni i odgovorni urednik Bošnjačkog avaza, koji je prerastao u Dnevni avaz. Od 1994. godine je član redakcije Preporoda. Surađuje sa mnogim listovima i časopisima, piše književne kritike i recenzije, a objavio je više knjiga.