Piše: Gorčin Dizdar

Prije nekoliko sedmica, bosan­skohercegovačku javnost uzbur­kao je nadasve bizaran slučaj: na internetskoj trgovačkoj platformi olx.ba, u ponudi korisnika Branexxx među proizvodima kao što su „EGR ventil PASSAT CC 2.0 TDI“, „Ljetne gume GOODYEAR 195/65r15“ i „Anlaser za radnu mašinu Komatsu“, po cijeni od 1200 KM našao se i „kameni stećak granit“, uz napomenu da u obzir do­laze „samo ozbiljne ponude“.

Za razli­ku od niza sličinh incidenata u proš­losti, ovaj je prouzrokovao i nekoliko oficijelnih reakcija: tako je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine izdala saopćenje kojim „najoštrije osuđuje prodaju ste­ćaka putem interneta“ te naglašava da se „obratila policijskim službama, tra­žeći poduzimanje mjera iz njihove nadležnosti“, dok je nekoliko dana kasnije direktor Zavoda za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu kultur­no­historijskog naslijeđa Srednjobo­sanskog kantona dao sljedeću izjavu:

„Vlasniku zemljišta na kojem se nala­zi stećak smo uputili obavijest u kojoj je navedeno da bez saglasnosti nad­ležne institucije ne smije poduzimati nikakve radnje koje bi mogle narušiti svojstvo dobra. Ukoliko to ne ispoštu­je odgovarat će prema zakonu.“

Ipak, najzanimljiviju izjavu dao je sam ogla­šivač:

„Da sam znao šte će biti, ne bih to ni objavio. To je obični kamen koji je neko nekad isklesao. Liči na stećak, ima te konture, ali nije stećak. Na mom imanju je 100 godina, Boga pitaj otad, a mi smo se sprdali i napisali stećak iz

1268. godine. Otkud mi znamo, kontam kamen može nekom poslužiti za nadgrobni spomenik. Valjda bi se neko pametan pojavio za tih 100 godina i rekao da je to stećak. Ako to i jeste nacionalno blago, zašto se niko nije sjetio da dođe i kaže: ‘Slušaj, momčino, ovo ti je stećak’.

ZAVOD ZA IDIOTIZAM

Simptomatična je činjenica da ni Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Her­cegovine, ni Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu kulturno­-historijskog na­slijeđa SBK nisu pojasnili kakve su to „mjere iz nadležnosti policijskih službi“, odnosno na koji će način vlasnik zemljišta „odgovarati pre­ma zakonu“ ukoliko „naruši svojstvo dobra“, tj. ukloni ili uništi stećak sa svog imanja.

Odnos policijskih službi prema stećcima pokazuje slu­čaj koji se početkom ove godine desio u gradi­ću Kreševu, gdje je na mjestu izgradnje nove policijske stanice pronađena čitava nekropola.

Nakon što su, najprije, radovi na izgradnji sta­nice obustavljeni zbog (navodnih) arheoloških istraživanja, početkom 2020. godine ponovo su započeti, uz pojašnjenje kantonalnog ministra Feliksa Vidovića da će unutar policijske stani­ce biti ugrađen stakleni pod kroz koji će po­sjetioci moći vidjeti stećke.

Izvještavajući u ovom slučaju, portal „bljesak.info“ zaključuje da je ovo „jedinstveni projekt u ovom dijelu, spoj arheologije i policije“, te da bi „stakleni pod u zgradi policije ispod kojeg bi bili stećci te turisti koji se tu slikaju svakako bili nesva­kidašnji prizori i jedan veliki plus za kreševski turizam.“

Vrijedi spomenuti i reakciju direk­tora Zavoda za zaštitu spomenika FBiH na slučaj internetske prodaje stećaka, koji je prema istom portalu izjavio da je „skoro pa nemogu­će povjerovati da se takvo što moglo i pomisli­ti uraditi“, te kao pozitivan primjer odnosa lokalnih vlasti prema stećcima naveo nekropo­lu Radimlja, „gdje se interes općine Stolac za razvoj turizma u potpunosti podredio zaštiti nekropole što daje veoma dobre rezultate.

’’Međutim, stvarno stanje na Radimlji u bli­zini Stoca, najpoznatijoj i jednoj od najvrijed­nijih nekropola stećaka u Bosni i Hercegovini, daleko je od idealnog. Iako je Radimlja jedina nekropola stećaka u Bosni i Hercegovini opre­mljena kao kulturno­turistička atrakcija za čiju posjetu je potrebno platiti ulaznicu, te je u skladu s tim i adekvatno ograđena i održa­vana, ona i dalje ne ispunjava neophodne uslove za održavanje statusa UNESCO­-ove svjetske baštine koji joj je dodijeljen 2016. godine.

Naime, u neposrednoj blizini nekro­pole Radimlja, unutar okvira njene zakonski definirane zaštitne zone, u toku devedesetih godina sagrađen je niz privrednih objekata koji narušavaju ambijentalni integritet spo­menika, a 2014. je godine pored stećaka sagrađen i spomenik blajburškim žrtvama.

Dugoročno najveći problem predstavlja ma­gistralna cesta koja prolazi kroz samu ne­kropolu i koja bi prema preporukama UNESCO­a trebala biti izmještena izvan njene zaštitne zone. Nadalje, Radimlja je opremljena tek minimalnom količinom in­terpretacijskih znakova i materijala, čime posjetioci ostaju uskraćeni za potpuni do­življaj vrijednosti i značenja ovog spomeni­ka.

Konačno, relativna zaštićenost Radimlje, i u nešto manjoj mjeri Boljuna, još jedne nekropole sa statusom UNESCO­ove svjet­ske baštine na području općine Stolac, ne može prikriti činjenicu da deseci drugih nekropola u ovoj općini nemaju nikakvu vrstu zaštite i promocije, te su stoga izlože­ni opasnostima uništenja i propadanja.

RADIMLJA JE IPAK ZAŠTIĆENA

Ipak, u odnosu na druge nekropole stećaka u Bosni i Hercegovini upisane u UNESCO­ovulistu svjetske baštine, Radimlja zaista jeste izuzetno pozitivan primjer. Samo desetak kilometara dalje, na primjer, u općini Lju­binje u Republici Srpskoj nalazi se nekro­pola Potkuk sa preko 200 stećaka.

O ovoj nekropoli niko se ne brine, od proljeća do jeseni prekrivena je tolikom količinom ra­slinja da je praktično nemoguće vidjeti spo­menike, dok put prema nekropoli nije obi­lježen ni jednim znakom. Sličnu situaciju zatičemo i na nekropolama Mramor u op­ćini Olovo, gdje je jedan dio nekropole sa statusom UNESCO­ove svjetske baštine zatrpan smećem i građevinskim otpadom, ili u Luburić polju gdje su stećci ograđeni bodljikavom žicom. Iako je nominacijskim dosjeom za status UNESCO­ova svjetskog naslijeđa predviđen čitav niz mjer za zašti­tu, očuvanje i promociju nekropola, čini se da u Bosni i Hercegovini nije primijenjeno stećaka...

Kompletan tekst pročitajte u printanom izdanju "Preporodovog Jorunala", dvomjesečnika KDBH „Preporod“.