Direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić izjavio je da, kako tvrdi, istrage protiv njega i Memorijalnog centra nisu pokrenute zbog kriminala ili korupcije, već upravo zato što, prema njegovim riječima, nema prostora za političku kontrolu nad njima

Prošlo je osam godina od smrti Hatidže Mehmedović. Bila je predsjednica Udruženja "Srebreničke majke", a koja je više od dvije decenije ustrajavala u borbi za istinu o genocidu nad Bošnjacima u Srebrenici u julu 1995. godine, te dolasku do pravde i kažnjavanju zločinaca.

Članovi porodica žrtava genocida i brojni građani okupili su se u petak na stratištu Godinjske bare u Trnovu, 30-ak kilometara od glavnog grada BiH, Sarajeva, mjestu na kojem su pripadnici zloglasne srpske jedinice "Škorpioni", prije tačno 31 godinu, pucnjima u leđa ubili šestoricu Bošnjaka iz Srebrenice, među kojima je najmlađi imao 16 godina, javlja Anadolu.

Ukopom posmrtnih ostataka deset žrtava u Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari završeno je obilježavanje 31. godišnjice genocida nad Bošnjacima Sigurne zone UN-a Srebrenica.

Još njih deset, među 8.372 žrtve genocida u Srebrenici, danas će nakon tri decenije pronaći smiraj u zemlji koju su im zločinci pokušali uskratiti skrivajući njihove posmrtne ostatke u masovnim grobnicama.

Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović poručio je danas u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu da sjećanje na genocid u Srebrenici nije samo čin odavanja počasti žrtvama nego trajna vjerska, moralna i nacionalna obaveza čuvanja istine, upozorivši da zaborav otvara prostor ponavljanju zla i da je prevencija genocida odgovornost svakog pojedinca, porodice i institucije.

Kolona vozila s posmrtnim ostacima deset žrtava genocida počinjenog u Srebrenici 1995. godine zaustavila se danas kod zgrade Predsjedništva BiH, gdje su brojni članovi porodica, građani i predstavnici vlasti odali počast žrtvama.

Reditelj, scenarista, fotograf i direktor fotografije Harun Mehmedinović gost je novog izdanja podcasta Plemum u kojem otvoreno govori o vlastitim ratnim iskustvima, kulturi sjećanja i budućnosti Bosne i Hercegovine.

Tekst Adnana Rondića podsjeća na jednu važnu istinu koja se u javnosti često zaboravlja – da se historija bosanske žene ne može svesti na stereotipe.