Učesnici jednodnevne naučne konferencije "Alija Izetbegović i njegovo shvatanje prava i države", organizovane povodom obilježavanja 15. godišnjice od smrti prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića, poručili su ”da je rahmetli predsjednik bio odlučan borben čovjek, hrabar komandant, fer i mudar predsjednik”. 

Univerzitet u Sarajevu u saradnji sa Univerzitetom Yildirim Beyazit u Ankari organizovao je naučnu konferenciju čiji je cilj sagledavanje načina na koji je Alija Izetbegović razumijevao pravo i državu u svojim djelima i državničkom angažmanu, prenosi Anadolija.

"I petnaest godina nakon smrti Izetbegovića njegov lik i djelo kao i njegov značaj i uloga u kreiranju politike i vođenju tada tek stvorene države su jako aktuelni i sadrže fakte koji su važni ne samo historičarima nego plijene pažnju šire političke i naučne javnosti. Predsjednik Alija Izetbegović je bez sumnje najveća politička ličnost u novijoj i najznačajnija pojava u ukupnoj historiji Bosne i Hercegovine, jedan od rijetkih državnika svijeta koji je u međunarodnim diplomatskim vodama bio jednako omiljen i cijenjen i na Istoku i na Zapadu, čovjek koji nije gradio kult ličnosti poput drugih predsjednika, nego je svojim dostojanstvom, svojim ogromnim strpljenjem, vjerom i mudrošću plijenio sve ljude kojima je stalo do dobra kao univerzalne vrijednosti", poručio je Škrijelj. 

Za njega, istakao je, možemo slobodno kazati da je pripadao plejadi pravnika i filozofa koji su pravu dali jednu duhovnu dimenziju. 

Škrijelj je podsjetio da je to najbolje vidljivo iz njegovog izlaganja na svečanosti dodjele titule počasnog doktora prava na Istanbulskom univerzitetu Marmara, kada je rekao:

"Pravo nikada za mene nije bila samo profesija. Ono je bilo moje opredjeljenje, moja vjera, neka vrsta moje životne filozofije. Uvijek sam vjerovao da tzv. pravo jačeg nije pravo, nego činjenica, da su pravo i zakon nastali da bi zaštitili slabije i da je sloboda mišljenja prvenstveno sloboda da se drugačije misli. 

"Državu Bosnu i Hercegovinu i njeno političko i pravno uređenje je, prije svega, vidio kao građansku državu u kojoj je čovjek-građanin glavna vrijednost koja se afirmira, pored ostalog, pravom ispoljavanja svojih kulturoloških, etničkih i nacionalnih posebnosti. Drugačije kazano, zalagao se za principe moderne demokratije u kojoj će svako imati pravo da bude to što jeste. Njegova politička filozofija je bila utemeljena upravo na principima patriotizma, a ne nacionalizma, kako mu se neosnovano pokušavalo spočitati. Znajući da je nacionalizam statičan, zatvoren i nekomunikativan i kao takav nepogodan za izgradnju moderne, multietničke Bosne i Hercegovine, predsjednik Izetbegović je svoje političko djelovanje usmjerio upravo ka jačanju osjećaja pripadnosti državi Bosni i Hercegovini, što je vidljivo iz bezbroj njegovih izjava i načina na koji je politički djelovao", rekao je Škrijelj. 

Podsjetio je da su njegov život i njegova borba za Bosnu i Hercegovinu i simbolički bili međusobno povezani. U nastavku obraćanja Škrijelj je govorio i o nekim historijskim činjenicama poput prvog marta 1946. godine kada biva prvi put uhapšen. 

"Komunisti ga neosnovano kao 21-godišnjaka osuđuju na tri godine zatvora za navodnu promociju mržnje u komunističkom društvu koje nije toleriralo vjerske slobode, da bi 1. marta 1992. godine bio raspisan referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine.

Na Dan državnosti Bosne i Hercegovine 25. novembra 1988. godine Alija Izetbegović je pušten na slobodu iz zatvora, da bi na isti dan 1990. ušao u Predsjedništvo BiH kao njen predsjednik. Iz gore kazanog se vidi da su svi datumi važni za Bosnu i Hercegovinu bili presudni i u životu predsjednika Izetbegovića. Također, ovdje valja napomenuti jednu važnu činjenicu, a to je da predsjednik Izetbegović poslije pada komunizma nije dozvolio nikakav revanšizam prema akterima koji su direktno učestvovali u njegovom progonu i hapšenju, objasnivši to da su i oni bili žrtve sistema radeći za njega", podsjetio je Škrijelj. 

Ukazao je i na čvrste prijateljske veze između Bosne i Hercegovine i Republike Turske koje učvršćuje, između ostalog, i jedna simbolička nit, a to su počasni doktorat predsjednika Izetbegovića na Istanbulskom univerzitetu Marmara i počasni doktorat predsjednika Republike Turske Recepa Tayipa Erdogana na Univerzitetu u Sarajevu. 

Izlaganje prof. dr. Zuhtu Arslana, predsjednika Ustavnog suda Republike Turske, imalo je za cilj da ukaže na značaj pravne misli Alije Izetbegovića i njeno viđenje izvan granica Bosne i Hercegovine. U uvodnom govoru poručio je da ime Alije Izetbegovića predstavlja višedimenzionalnu osobu.

Kompletan tekst možete pročitati ovdje.