U nedjelju, 26. aprila, 2026. godine u Bosanskom kulturnom centru izveden je Bosanski mevlud znamenitog autora Džemaludina Latića.

Pokretrač i nosilac ovog iznimno vrijednog muzičkog projekta je Gazi Husrev-begova medresa sa svojim horom kojeg predvode Latif Moćević i Amra Abaz, prenosi Preporod.info.

Prije same izvedbe Džemaludin Latić i Hanka Paldum su skrenuli pažnju da je posebna čast što se mevlud ovom prilikom uvodi u jedan širi kulturni prostor budući da mevlud sam po sebi predstavlja širi spektar bogate muzičke i poetske bosanske tradicije.

Direktor Medrese, mr. Dževad Pleh, rekao je kako se na ideju o realizaciji ovog projekta došlo nakon što je Hor Gazi Husrev-begove medrese prošle godine izveo vrlo uspješan cjelovečernji koncert ilahija i kasida u Bošnjačkom institutu "Fondacija Adil-beg Zulfikarpašić”.

– Kako je Bosanski mevlud Džemaludina Latića često bio naša tema kao mogući nastavni sadržaj koji bi naš muzikolog Latif Moćević obrađivao sa horom Medrese, početkom ove školske godine, ova ideja je dobila konačnu projektnu formu – rekao je Pleh.

Dodao je da vjeruje da će entuzijazam, ljubav, uloženi trud, znanje i profesionalno umijeće svih aktera ovog velikog djela biti prepoznati kao raskošna umjetnička i duhovna ljepota na tragu Poslanikovog a.s. hadisa "Allah je lijep i voli ljepotu", koja će nas približiti milosti Uzvišenog, povećati ljubav prema Poslaniku Muhammedu a.s. i dodatno povezati sa našom vjerskom i kulturnom tradicijom“.

Kompozitor Latif Močević kazao je da kompozicija Bosanskog mevluda počiva na tri tačke, kojima se stalno vraćao.

– Prvi stub jeste ličnost o kojoj ovo djelo govori, te strah da neću dostojno ozvučiti poruku sa kojom je Poslanik, a.s. došao. Drugi stub jeste svijest da je ovo bosansko djelo - bosanski mevlud, koji treba da diše onim što jeste bosansko. Treći stub jeste širina misije Božijeg poslanika, a.s. Jer ako je, a jeste, rečeno da je poslan kao milost svim svjetovima i svakom čovjeku, bez obzira na pripadnost - onda ne smijemo biti robovi geografije na kojoj je rođen – istakao je Močević.

Naglasio je da, kao što islam ne razumijevamo kao vjeru jednog naroda, nego kao vjeru za svakog čovjeka koji je slobodno odabere, tako ni suštinu poruke koju je prenio ne možemo zarobiti u okvire jedne kulture ili jedne geografije.

– U tom smislu, kao što je on milost svakom čovjeku, tako smo nastojali da i zvučnost ovog djela bude otvorena - i prema istočnom i prema zapadnom senzibilitetu – poručio je Močević