Pomirenje svjetova je vrijedna i značajna knjiga Siradja Duhana, Bosanca koji više od tridest godina živi i radi u Austriji (Beču), gdje kao predsjednik Bosannskog akademskog društva Austrije (BADA) promovira ideje i praksu Bosanaca (i Hercegovaca) za zajedništvo, razumijevanje i pomirenje Balkana, Evrope i svijeta.

Iako se radi o autorovom prvijencu, Siradj na veoma zreo i akribičan način podastire činjenice iz vlastitog iskustva, vjerujući da će njegova razmišljanja biti putokaz mladim ljudima da ne ponavljaju greške ranijih generacija, te inspiracija za njihov budući put.

U kontekstu navedenog, autor u Uvodu knjige ističe sljedeće:

„U ovoj knjizi htio sam prenijeti svoje poglede na svijet, koristeći iskustva iz mladosti, ali i kasnija iskustva iz Austrije, Evrope i Azije. Smatram da bi moj rad na osnivanju Bosanskog Akademskog Društva u Austriji, a kasnije i krovnog akademskog društva u EU– BADEU, mogao biti zanimljiv mladim ljudima koji vjeruju da volonterski rad može obogatiti duh čovjeka. Posebnu pažnju u knjizi posvetio sam očuvanju i razvoju bosanskog identiteta, koji postaje sve više interkontinentalan, univerzalan. Vjerujem da bosanski identitet može poslužiti kao referentni okvir, barem na jugu Evrope, i doprinijeti pomirenju svjetova. Ne prihvatam fraze poput „to je nemoguće“ ili „to neće uspjeti“, jer znam da nečinjenje sigurno vodi neuspjehu“. (str.23.)

Knjigu je strukturirana u tri vremenska poglavlja: I Iskustva iz vremena provedenog u Jugoslaviji; II Rad sa Bosanskim Akademskim Društvom; III Budući razvoj bosanskog identiteta ka pomirenju svjetova. Ova poglavlja sadrže pedeset tekstova ( tema) kroz koje se zrcale Siradjeve refleksije i iskustva  o bosanskom jeziku, bosanskom identitetu, aktivnostima BADUA na priznanjau bosanske manjine u Austriji, te mogućnostima pomirenja svjetova na Balkanu, odnosno u Bosni i Hercegovini.

U poglavlju „Budući razvoj bosanskog identiteta ka pomirenju svjetova“, Siradj na veooma razložan način prezentira svoje refleksije i iskustava o temama kao što su: „O identitetu“, „Bosanski identitet“, „O nazivu države Bosna i Hercegovina“, „Bosanska imena...“, „Da li su Bosanci posljednji Evropljani?“, „O dva Bosanca – Gradaščeviću i Andriću“, „Pomirenje svjetova“, „Italija i Austrija“, „Francuska i Njemačka“, „Ruanda“, „Balkan“, „O budućnosti BiH“. Nazivi tematskih cjelina u okviru ovog i prethodna dva poglavlja, sami po sebi kazuju da je autor fokusiran na ključne kategorije bosanskog identiteta, kako u dijaspori (Austriji), tako i u Bosni i Hercegovini i regiji. Siradj na čudesan način vrši analizu prethodnih i informacija o Bosni, njenim ljudima, institucijama i organizacijama u domovini i dijaspori, te uspijeva da svakodnevne stvari, na novi način istraži, raščlani i opiše, tako da uobičajeno čini začudnim.

Drugim riječima, autor kroz ovu knjigu pokazuje da se samo upornim radom može izbjeći banalnost svakodnevnice, te da se mogu prikupiti i prenijeti najširoj čitalačkoj populaciji u Bosni i Hercegovini, regiji i svijetu, vjerodostojne informacije o bitnim odrednicama Bosne, bosanskog identiteta, aktivnostima BADU, te mogućnostima pomirenja svjetova na temeljima inkluzivnosti i čestitosti.  

Bosanski akademik Esad Duraković, jedan od recenzenata knjige, pored ostalog naglašava sljedeće: „Duhanova knjiga koja je pred čitaocima – pod naslovom nade i ozarenosti – zapravo je izuzetno angažirana knjiga. Autor elemente deskripcije u pravilu nadograđuje mogućnostima i konkretnim prijedlozima za prevladavanje kriznoga stanja. Dakle, nije ovo deskripcijski neutralan tekst već je snažno angažiran. Naravno, s nekim prijedlozima ili opservacijama čitalac se može i ne složiti, jer riječ je o otvorenom djelu, ali su neosporne vrijednosti ove knjige: srčani angažman za ideale kosmopolitizma, za etičnost, za Vrlinu kao takvu, rekao bih čak – za bratstvo ljudskoga roda. Na putu dosezanja tih ideala, ljudski je da se, možda, ponegdje i po griješi, ali se od njih ne smije odustajati jer odustajanjem se postaje gubitnik. Ljudski je, zapravo, ostati i istrajati na tome magistralnom putu Vrline – poruka je autora Siradja Duhana“. (str.14.)

Kompletan prikaz možete pronaći OVDJE.

   Dr. Ahmed Kico:  Refleksije o Pomirenju svjetova na iskustvima Evrope, Balkana i svijeta by Faruk Vele on Scribd